Područje sa kojeg nestaje led na Grenlandu u posljednja tri desetljeća je otprilike 36 puta veće od New Yorka - zemlja koja brzo ustupa mjesto močvarama i grmlju, pokazuje studija objavljena u utorak.
Količina vegetacije na Grenlandu udvostručila se između sredine 1980-ih i sredine 2010-ih, jer su dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare ili grmlje. Samo su se močvare u to vrijeme učetverostručile, prenosi CNN.
Analizirajući satelitske snimke, naučnici su otkrili da je Grenland u razdoblju od tri desetljeća izgubio 28.707 kvadratnih kilometara leda i upozorili na niz utjecaja koji bi mogli imati ozbiljne posljedice na klimatske promjene i razinu mora ustati.
Toplije temperature zraka dovele su do gubitka leda, što je zauzvrat povisilo temperaturu kopna. To je uzrokovalo topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a ta talina oslobađa ugljični dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Topljenje permafrosta također uzrokuje nestabilnost tla, što bi moglo utjecati na infrastrukturu i zgrade.
“Vidjeli smo znakove da gubitak leda pokreće druge reakcije koje će rezultirati daljnjim gubitkom leda i daljnjim 'ozelenjavanjem' Grenlanda, gdje led koji se smanjuje otkriva gole stijene koje potom naseljavaju tundra i na kraju grmlje,” rekao je jedan od autora izvještaja, Jonathan Carrivick.
"U isto vrijeme, voda oslobođena od topljenja leda pomiče sediment i mulj, što na kraju stvara močvare."
Gubitak leda stvara ono što je poznato kao povratna sprega. Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje.
Topljenje leda također povećava količinu vode u jezerima, gdje voda apsorbira više topline od snijega, što povećava površinske temperature kopna.
Grenland se zagrijava dvostruko većom brzinom od globalne prosječne stope od 1970-ih, a autori studije upozoravaju da su u budućnosti vjerojatne ekstremnije temperature.
Grenland je najveći otok na svijetu i većinom je prekriven ledom i ledenjacima. Oko 57.000 ljudi živi u zemlji, koja je autonomna država u sastavu Kraljevine Danske. Velik dio stanovništva je autohtono i mnogi ljudi tamo se oslanjaju na prirodne ekosustave za svoj opstanak.
Michael Grimes, glavni autor izvještaja, rekao je da je protok sedimenata i nutrijenata u obalne vode posebno problematičan za autohtone zajednice koje se oslanjaju na ribolov, kao i za lovce na drugim dijelovima otoka.
"Ove promjene su kritične, posebno za autohtono stanovništvo čije se tradicionalne prakse lova za preživljavanje oslanjaju na stabilnost ovih osjetljivih ekosustava", rekao je.
"Štoviše, gubitak ledene mase na Grenlandu znatno pridonosi globalnom porastu razine mora, trendu koji postavlja značajne izazove i sada i u budućnosti."
