Postoji li opasnost po Evropu od Putinove agresije? Da li bi to značilo treći svjetski rat? Šta povezuje Putina i Hitlera? Šta slijedi Srbije ako stane na stranu Rusije? Hoće li Evropa tolerisati neutralnost i separatizam u RS-u? Je li najbolja odbrana BiH dogovor Bošnjaka i Hrvata? Na ova, ali i ostala aktuelna pitanja, za Mrežu je odgovarao Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova RH i aktuelni savjetnik za vanjsku politiku premijera Plenkovića.
Kaže da je agresija na Ukrajinu odluka Rusije i predsjednika Putina.
"Ova agresija je uzdrmala temelje međunarodnog poretka stvorenog nakon Drugog svjetskog rata i sasvim sigurno da su procjene Rusije i predsjednika Putina bile krive. On je vjerovao da će u nekoliko dana pokoriti Ukrajinu. Nije vjerovao da će biti ujedinjena EU, nije vjerovao da će tako odlučan biti demokratski svijet u cjelini."
Smatra da se moglo možda više napraviti u tome da dođe do diplomatskog, mirnog rješenja nakon zauzimanja Krima i posebno nakon što se se dvije pokrajine odmetnule.
"SAD, predsjednik Trump, administracija nije dovoljno podržavala sporazum Minsk 2 koji je mogao biti temelj za mirno, demokratsko rješenje problema. Međutim, to ništa ne opravdana ničim izazvanu agresiju Rusije na Ukrajine."
Na pitanje šta Putin zapravo želi, odgovara: "Jasno je da želi potpuno pokoriti Ukrajinu, promijeniti demokratski izabranu vlast, postaviti marionetski režim i onda s njim pregovarati oko Ukrajine. Ali Ukrajina je samo jedan dio plana. Postoji opasnost od proširenja ruske invazije na ostale zemlje EU. Sigurno je da su ugrožene i Moldavija, Gruzija što se tiče najbližeg okruženja i da će biti pritisak na Baltičke države, na Poljsku, ali govorimo samo o pritisku jer bilo kakvo vojno proširenje ili vojna agresija izaziva automatski treći svjetski rat i intervenciju NATO-a. Ali je sasvim sigurno da moramo biti oprezni. Sigurno je da i u našem prostoru, od BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, da i ovaj prostor je predmet interesa Rusije."
Teško je predvidjeti koliko daleko će Putin ići
Granić ističe da je NATO savez odbrambeni pakt i da će sigurno reagirati odmah ako dođe do napada na jednu članicu.
"Napad na jednu članicu je napad na sve. Tu uopće nema nikakve dileme. I to je onda treći svjetski rat. U ovom trenutku niko ne može kazati hoće li do toga doći, ali je sasvim sigurno da je Putin nakon ove agresije na Ukrajinu teško predvidiv. Odnosno teško je predvidjeti koliko daleko će ići, ali on je već daleko otišao, jako daleko sa ovom agresijom na Ukrajinu. Isto tako, obrazloženje te agresije je bilo slično kao što je nacistička Njemačka obrazlagala napad na Poljsku 1. rujna 1939. godine. To su vrlo slična obrazloženja. Sama ta činjenica izaziva najveći stupanj opreza. Ove dvije činjenice su neosporne i svatko tko potcjenjuje to, on griješi."
Navodi da je Rusiji puno teže učiniti da dođe do destabilizacije ovog regiona.
"Sasvim sigurno je da predsjednik Putin i Rusija ima utjecaj na RS i predsjednika Dodika. To je neosporna činejnica. Jednako je činjenica da su sudjelovali, barem obavještajni aparat Rusije, oko nekih događanja u Crnoj Gori, pa i Sjevernoj Makedoniji i da se sada nalazi Srbija pred velikim izazovima - da li se orpedijeliti za EU i evropski put i euroatlanski put ili za Rusiju. U ovakvom momentu se ne može biti neopredijeljen. EU neće prihvatiti nikakav oblik neopredijeljenosti iako se dugo vremena to toleriralo Srbiji, a najmanje će se to tolerirati Srbiji u ovom trenutku. I bez obzira na javno mnijenje Srbije, što se tiče vodstva i predsjednika Vučića sigurno je da će i EU i SAD tražiti vrlo jasno opredjeljenje."
Prvi put nakon Drugog svjetskog rata uzdrman međunarodni poredak
Pojašnjava da su ovo povijesna događanja u kojima nema nikakvih manevara.
"Svaka od država se mora opredijeliti jer je prvi put nakon Drugog svjetskog rata uzdrman međunarodni poredak u kojem se opredjeljuje za dmeokraciju, slobodu, međunarodno pravo ili sve suprotno. Ukoliko Srbija stane na stranu Rusije to bi bilo najopasnije za samu Srbiju."
Granić kaže da je interes Republike Hrvatske stabilna, teritorijalno integrirana, evropski orjentirana i euroatlanski orjentirana BiH.
"Interes Republike Hrvatske je da sve zemlje koje to nemaju dobiju status kandidata za EU i da se čim prije počnu pregovori. Što se tiče BiH jendako opasan je separatizam jer mi najčvršće podržavamo teritorijalni integritet BiH. S druge strane je jednako tako opasan i unitarizam jer to pitanje je riješeno. Prije 28 godina na Vašingtonskim pregovorima je to pitanje riješeno. Da je BiH država konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba i drugih, da svi imaju jednaka ljudska, demokratska i sva druga prava. Drugim riječima, mora minimum, što je apsolutni interes i odgovornost sadašnjih pregovarača, da čim prije donesu izmjene Izbornog zakona u kojima će se garantirati samo najbitnije, a to znači temelji onoga što je temelj Vašingtonskog i Dejtonskog dogovora i sporazuma i potpisanog sporazuma, da svi narodi imaju ista bazična prava, da je zaštićen vitalni interes. Sve drugo je stvar legitimnih predstavnika svih naroda, a vitalni interes se samo može realizirati kroz Dom naroda i izbor člana Predsjedništva. Sve ostalo je dogovor izabranih predstavnika. Ogromna je odgovornost upravo zbog ovih međunarodnih događanja. Sad je odgovornost i na Hrvatima i na Bošnjacima da se čim prije sjednu, pregovaraju i završe te pregovore. Kao što je to bilo u Vašingtonu."
Podsjeća da je 16. i 17. srpnja 1995. godine predsjednik Turske Demirel posjetio Tuđmana na Brijunima.
"Ja sam mu bio u pratnji i razgovarali smo dan i pol. To je bilo nakon pada Srebrenice i zločina koji su proglašeni najvećim genocidom nakon Drugog svjetskog rata u tom trenutku. Suznih očiju je molio predsjednika Tuđmana da pomognemo Bošnjacima. U roku četiri dana, u dogovoru sa predsjednikom Tuđmanom sam organizirao sastanak predsjednika Tuđmana i Izetbegovića i pripremio Splitsku deklaraciju koju su predsjednici pogledali, složili se i uz neke minimale izmjene potpisali. Na temelju toga je hrvatska vojska pomogla. Zato sa svim tim iskustvom koje imam kažem da se treba hitno dogovoriti. Nisu oni udaljeni previše i da je odgovornost da se hitno dogovore da se zaštite vitalni interesi svakog naroda, a to je posebno važno u ovom posebnom trenutku. Znaju dobro što im je činiti da to naprave."
BiH ne može biti ugrožena jer je situacija drugačija od Ukrajine
Vjeruje da će doći do izmjena Izbornog zakona.
"Ova sadašnja situacija je takva poruka da moraju čim prije sjesti i čim prije se dogovoriti."
Granić smatra da sa svima treba razgovarati.
"Republika Hrvatska najčvršće podržava teritorijalni integritet, suverenitet BiH i dolazak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Sarajevo je najbolja poruka - teritorijalno integrirana, evropski orjentirana BiH. Snažno podržavamo gospodarsku, kulturnu, znanstvenu saradnju i naravno kandidatski status BiH što se tiče EU. Mi podržavamo i članstvo BiH u NATO. Prema tome, kristalno jasne su pozicije Republike Hrvatske."
Naglašava da sigurnost BiH ne može biti ugrožena jer je situacija drugačija od Ukrajine.
"Bilo kakvo ugrožavanje ili bilo kakvi manevri Rusije prema BiH, tu će NATO odmah reagirati. do destabilizacije odnosa u BiH može dovesti i zato kažem da ono što trebaju napraviti hrvatski i bh. pregovarači, to je najbolja odbrana od bilo kakve destabilizacije. Poboljšanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa rješava sva ova pitanja. Jer će to dobiti snažnu podršku i EU i NATO-a i SAD-a."
Vitalni interesi moraju biti zaštićeni
Kao prioritet BiH Granić navodi da je to da se riješe temeljna pitanja Ustava.
"To je, po meni, moguće brzo postići i trebaju postići oni koji su zaduženi za pregovore. Nakon toga naravno da je vrlo bitno funkcioniranje BiH. Amerikanci će na tome itekako insistirati, a to znači funkcioniranje svih institucija i borba protiv kourpcije, na čemu će Amerikanci i EU snažno insistirati. Dalja situacija je jasno određen put BiH."
Ističe da izrazito pozitivno gleda na snažniji angažman i EU i NATO-a u BiH.
"Osobno smatram da je trebao biti jači. Sada su karte sve na stolu, nema se više previše manevara. I što se tiče EU i NATO-a oni će sasvim sigurno u ovom trenutku štititi teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Tu uopće nema nikakvih dilema. Escobar je jučer vrlo jasno rekao da se hitno naprave izmjene Izbornog zakona i male promjene Ustava. I jedno i drugo je potrebno, a nakon toga će se manevarski prostor smanjiti odmah za bilo kakvo ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH. I za blokadu države. Ako se ovo pitanje riješi manevarski prostor i za blokadu se smanjuje."
O sankcijama prema Dodiku i RS-u kaže da to procjenjuju SAD i EU same.
"Ali ovo što sam vam rekao što treba napraviti, to je najbitnije. To je pitanje svih pitanja. Odmah, da bi jednostavno nakon toga sve lakše raditi. Ja vjerujem da može odmah. Vjerujem da mogu doći do dogovora jer to je povijesna odgovornost. Sve je stvar kompromisa, ali dvije stvari nemaju nikakvih dilema - izbor Predsjedništva, svaki narod može izabrati koga hoće. Jednako tako je pitanje Doma naroda. I te dvije stvari su izvan bilo kakve rasprave. Sve ostalo je pitanje dogovora i kompromisa. Vitalni interesi moraju biti zaštićeni, sve drugo je opasnost da ljudi ne prepoznaju povijesni trenutak. Moja poruka je - učinite to odmah."
