"Postoji više segmenata kada govorimo o položaju i pravima muslimana u Evropi i Evropskoj uniji. Najprije pravni. EU i razvijene evropske demokracije su još uvijek područje na zemaljskoj kugli gdje se ipak najviše poštuju standardi ljudskih prava, pa i sloboda na praktičnu realizaciju vjere", istakao je Nedžad ef. Grabus, muftija sarajevski, u Rezimeu.
"Prvi segment je pravni. U tom smislu je Evropa izuzetno uređena. Dakle postoji razlika između zemalja napredne demokracije i Evrope koja se još uvijek razvija, onih zemalja koje su se pridružile EU prije 10 ili 15 godina. Drugi segment je praktična realizacija.
Dakle u Evropi niko ljude ne proganja zato što vjeruju i svaki čovjek ima pravo izraziti vlastito vjerovanje, ali je veći problem praktična primjena određenih vjerskih propisa.
U tom smislu i muslimani i Jevreji, ali često i kršćani imaju određene dileme i pitanja koja postavljaju pred vlasti. Ali ja mogu odgovorno tvrditi, što se tiče slobode i samoga rada, radio sam dugo na području EU, često sam veoma kritički govorio o određenim pitanjima, imao i možda rasprave koje su bile osjetljive o pitanjima statusima islama, različitih etničkih grupa, ali nikad nisam za to odgovarao pred zakonom, niko me nije za to optuživao.
Znači to je prostor gdje još uvijek čovjek može izražavati vlastito mišljenje, boriti se za prava. S druge strane postoji i ta, rekao bih konzervativistička Evropa koja je prožeta različitim nacionalističkim ideologijama i koja se u posljednjem desetljeću, pogotovo poslije ekonomske krize koja je bila 2008. godine pa evo sve do danas, i to pokazuje nekako period korone, i ta Evropa se često bori sa različitostima, sa neprihvatanjem drugačijih kultura."
Na pitanje zašto se Evropa plaši islama, odgovara:
"Španska umjetnica Grandes je govorila o tome kako su ljudi u Evropi, pogotovo u periodu kako je nastupio problem sa koronom, prestrašeni, i imućni i siromašni i obrazovani i neobrazovani. Ne boji se samo Evropa islama.
To je dakako jedan veliki problem zato što je islam godinama bio predstavljan u evropskom mainstream mišljenju, u obrazovnom sistemu, u političkom establišmentu kao strana religija. Posljednjih 30-40 godina u Evropi su nastala velika djela u islamu.
Ljudi su iz različitih zemalja se naselili na područje Evrope i sada traju velike rasprave oko toga. Dakako da su to različiti kulturni bekgraundi, da unutar Evrope sada žive ljudi iz različitih zemalja. Zamislite da se unutar našeg prostora dogodi da imamo 50.000 ljudi koji neće s nama razgovarati, koriste privilegije šireg sistema i iz toga proizlaze ti strahovi. Postoje i problemi pogrešnog interpretiranja islama."
Evropa mora sebe pogledati u ogledalo i otvoriti ozbiljan razgovor
Ef. Grabus pojašnjava da je islamofobija veliki konstrukt i problem koji je nastao u političkim krugovima.
"To nije samo problem islamofobije. Postoji još jedan veliki problem koji se paralelno događa a to je problem antisemitizma na nivou Evrope. Problem je, prije svega, u različitim krugovima unutar političke, ne samo krajnje desnice, nego unutar krugova koji još uvijek nisu spremni prihvatiti realnost o kojoj, između ostalih, govori Papa Franjo.
Nova realnost
Nova je realnost u Evropi. U različitim evropskim zemljama ne žive samo muslimani. Veliki je broj ljudi iz Azije koji su budisti, hindusi i Evropa kao razvijeno područje u kojem se poštuju ljudska prava mora sebe pogledati u ogledalo i otvoriti ozbiljan razgovor i o pitanjima islama kao takvog."
Smatra da se taj razgovor ne otvara zato što je to jedan dominantan narativ koji vlada unutar Evrope već više stoljeća.
"Postoje stereotipi, postoje naravno predrasude koje se tiču samog islama, historijskih odnosa između Evrope i muslimanskog svijeta.
Mediteran je nesigurno područje i kada vidite nije u konačnici problem koji se može posmatrati samo kroz odnos vjera, vjerskih zajednica, itd. To je puno širi kontekst, a ljudi se onda u konačnici izražavaju samo kroz ono što im je najlakše, izražavaju se kroz te forme koje su bliske populističkim idejama.
Da se određeni problemi sa islamom pokušavaju povezati sa određenim problemom sigurnosti unutar Evrope, itd. I ono što nas kao muslimane najviše brine je to da se cijeli taj kontekst često samo reducira na problem islama kao sigurnosti unutar evropskog kontinenta, ali i zapadnoevropskog općenito mišljenja.
I mi, pogotovo evropski muslimani, često imamo dileme kada govorimo o tome kako predstaviti određena pitanja na drugačiji način intelektualnoj i političkoj eliti u Evropi."
Kaže da, s obzirom da muslimani nemaju svojih centara moći unutar zapadnoevropskog svijeta, nemaju svojih obrazovnih ustanova, nemaju ljudi koji su kadri artikulirati ta pitanja, otuda se često islam definira, a ne dozvoljava se ili nisu muslimani sposobni da se samodefiniraju unutar evropskog konteksta.
"Islam u svome korijenu, pa i naša molitva svakodnevno je o miru. Problem borbe za resurse, ovladavanja čovjeka nad čovjekom, nije novi fenomen."
Sarajevo je primjer Evropi
Ef. Grabus navodi da su Bošnjaci narod koji ozbiljnije razumije i Istok i Zapad jer su u sebi baštine obje tradicije.
"Zapadnoevropska kultura se duhovno veže za Istok, ali je duhovni centar zapadnog kršćanstva, prije svega katoličanstva, u Rimu. Naš je duhovni cenatr ostao u Mekki. Definitivno Bošnjaci su narod koji je potpuno siguran u obje dimenzije vlastitog identiteta. Mi smo apsolutno Evropljani i muslimani."
Smatra da je Sarajevo primjer jer ne postoji grad u Evropi koji ima vlastitu jevrejsku, katoličku, pravoslavnu i muslimansku populaciju na način duhovnosti, pripadnosti, identifikaciji sa tom kulturom kao što je Sarajevo.
"Postoje ljudi koji žive u različitim četvrtima, u mahalama koji imaju sva prava, ali nemaju nikakve odnose između sebe. Islamskoj zajednici je u interesu da u ovoj zemlji moramo voditi računa i o vjernicima drugih vjera i dići glas ako se njima čini nepravda."
Na pitanje šta je njemu kao sarajevskom muftiji cilj i prioritet, kaže:
"Motiviralo me da u svom djelovanju pokušam pokazati da unutar ovog našeg prostora postoji dovoljno slobode i mogućnosti da se borimo za svoja prava i nastojimo vraćati dignitet koji je u značajnom smislu kod mnogih ljudi poljuljan zbog višegodišnje političke krize u BiH i da kroz instituciju Islamske zajednice učimo i odgajamo mlade generacije da je čovjek u punom kapacitetu čovjek i da ima smisao svoga života i djelovanja samo unutar vlastitog prostora u kojem djeluje."
Ova zemlja je dovoljno velika i nije nikome tijesna
Ističe da je važno unutar Islamske zajednice više govoriti o tome šta znače uopće vrijednosti slobode koju imamo.
"Dalje, koja je vrijednost demokratskog sistema unutar kojeg živimo, o pluralitetu kojeg smo dobili. Često ljudi pokušavaju uspoređivati današnji život sa nečim što je prošlo.
Moramo naći način kako povezati mlade i starije generacije i na koji način govoriti o vjerskim suštinskim slobodama. Islamska zajednica ima više izazova, kao i šira društvena zajednica.
Bošnjaci su jedan od rijetkih naroda danas u Evropi koji su egzistencijalno ugroženi. Bošnjacima se često osporava, ne samo pravo na njihov identitet, osporava im se pravo na postojanje i u takvom ambijentu je teško praviti velike planove.
Ova zemlja je dovoljno velika i nije nikome tijesna da pokazuje svoj identitet, da se razvija u punom kapacitetu i kao pojedinac i kao kolektiv. Islamska zajednica nikad neće odustati od svojih prava."
Egzistencijalni opstanak
O položaju Bošnjaka u BiH ef. Grabus kaže da je ključni problem da razumijemo da mi ne odlučujemo i nismo sposobni sami odlučiti o određenim pitanjima.
"Ko bi volio da u zemlji ima visokog predstavnika ili neke strane upravitelje ukoliko su ljudi sposobni da sami upravljaju vlastitom zemljom. Ali poučeni iskustvom genocida i zločinima nad ovim stanovništvom mi smo prisiljeni da tražimo i da govorimo i sa ljudima koji ne vole ovu zemlju kao što je mi volimo.
Egzistencijalni opstanak Bošnjaka ugrožavaju politike koje ne dozvoljavaju da ova zemlja profunkcionira u punom kapacitetu. Bošnjaci očigledno u različitim kontekstima imaju probleme samoartikulacije, imaju problem kako definirati taj problem. Važno je sačuvati razboritost.
Nije jednostavna politička situacija u BiH, međutim nema danas ozbiljnog Bošnjaka u BiH koji to ne razumije. U BiH nije vjerski problem. U BiH je temeljno pitanje državnosti, funkcioniranje legalnih institucija sistema i to se mora sve raditi kroz sistem. Dovoljno je mehanizama u ovoj zemlji da se ona sačuva."
