Kad korisnici uključe "privatan način rada" odnosno "inkognito način rada" u svojim internetskim pretraživačima, očekuju da dobiju upravo to - dodatnu dozu privatnosti zahvaljujući kojoj niko neće znati što su pregledavali na internetu.
No, to baš i nije tako. Kako navode u kolektivnoj tužbi, koju je 2020. podnijela advokatska firma Boies Schiller Flexner, Google je pratio aktivnosti korisnika čak i kada je u preglednicima bio uključen "privatni način rada". Tražili su odštetu od najmanje 5 milijardi dolara.
Iz Googlea su bili decidni kako tvrdnje u tužbi nisu baš tačne. Naveli su kako su korisnike otvoreno informisali o tome koje podatke prikupljaju kad je uključen "privatni način rada", no da su korisnici pretpostavili suprotno. Dodali su da je prikupljanje podataka, kao što je historija pretraživanja, čak i u "privatnom načinu rada", pomoglo vlasnicima internetskih stranica da "bolje procijene izvedbu svog sadržaja, proizvoda, marketinga i više".
"Privatni način rada" u slučaju Google Chromea, daje korisnicima mogućnost pretraživanja interneta bez spremanja njihove aktivnosti u pretraživač ili uređaj. No, to ne znači i da su korisnici nevidljivi za stranice koje posjećuju. One mogu koristiti razne alate za praćenje aktivnosti korisnika dok su na toj stranici.
Iako su iz Googlea ukazivali da tvrdnje koje su navedene u tužbi nisu baš tačne, pristali su na nagodbu. Na šta su tačno pristali u toj nagodbi nije objavljeno, no da je do preliminarne nagodbe došlo potvrđeno je na sudu na kojem se trebalo održati saslušanje u tom slučaju. Očekuje se da će advokati detalje o službenoj nagodbi dostaviti sudu na odobrenje do februara 2024.
Američka okružna sutkinja Yvonne Gonzalez Rogers ranije je odbila Googleov zahtjev da se slučaj odbaci, rekavši kako se ne može složiti s tvrdnjom da su korisnici pristali na to da Google prikuplja informacije o njihovoj aktivnosti pregledavanja, piše BBC
