Kalifornijska sutkinja odbila je Googleov zahtjev za donošenjem presude po kratkom postupku. Riječ je o tužbi koju su podnijeli korisnici tvrdeći da je tvrtka nezakonito upala u privatnost miliona ljudi. Ljudi koji tuže Google kažu da se to dogodilo jer su Googleovi kolačići, analitika i alati u aplikacijama nastavili pratiti aktivnost pregledavanja interneta čak i nakon što su korisnici aktivirali Chrome u anonimnom načinu rada ili kad su koristili druge slične značajke poput privatnog pregledavanja Safarija očekujući određenu razinu privatnosti, piše Verge.
Sutkinja Yvonne Gonzalez-Rogers ukazala je na izjave u Chromeovoj obavijesti o privatnosti, pravilima o privatnosti, naslovnom ekranu Inkognito načina rada te stranici pomoći za privatno pretraživanje i pretraživanje o tome kako anonimni način rada ograničava pohranjene informacije ili kako ljudi mogu kontrolirati informacije koje dijele, napisavši: 'Postoji pitanje jesu li ti tekstovi stvorili provedivo obećanje da Google neće prikupljati podatke korisnika dok tokom 'privatnog' surfanja.'
Kao odgovor na presudu, Googleov glasnogovornik José Castañeda je odgovorio: 'Snažno osporavamo ove tvrdnje i odlučno ćemo se braniti od njih. Anonimni način rada u Chromeu daje vam izbor pregledavanja interneta bez spremanja vaše aktivnosti u vaš preglednik ili uređaj. Kao što jasno navodimo svaki put kada otvorite novu anonimnu karticu, web stranice bi mogle prikupljati informacije o vašoj aktivnosti pregledavanja tokom vaše sesije.'
Drugo pitanje koje se protivi Googleovim argumentima je da tužitelji imaju dokaze da Google 'pohranjuje 'obične' i privatne podatke o pregledavanju korisnika u istim zapisima, koristi te mješovite zapise za slanje prilagođenih oglasa korisnicima i, čak i ako su pojedinačne prikupljene podatkovne točke same po sebi anonimne, kada se prikupe, Google ih može upotrijebiti za 'jedinstvenu identifikaciju korisnika s velikom vjerovatnošću uspjeha'.'
Sutkinja je također odgovorila na argument Googlea da tužitelji nisu pretrpjeli ekonomsku štetu, napisavši da su 'Tužitelji pokazali da postoji tržište za njihove podatke o pregledavanju, a Googleovo navodno tajno prikupljanje podataka spriječilo je sposobnost tužitelja da učestvuju na tom tržištu.
Konačno, s obzirom na prirodu Googleovog prikupljanja podataka, Sud je uvjeren da sama novčana odšteta nije adekvatan pravni lijek. Kako bi se riješilo Googleovo kontinuirano prikupljanje podataka o privatnom pregledavanju korisnika, neophodna je zabrana.'
Tužba je podignuta 2020., tražeći najmanje 5 milijardi dolara odštete, a kako je izvijestio Mike Swift za MLex, presuda nije bila potpuno iznenađujuća (jer je sutkinja nagovijestila da će to učiniti) ali je velika, pošto pomiče slučaj bliže nagodbi ili suđenju.