Prvi put otkad postoje mjerenja globalna prosječna temperatura na našem planetu u proteklih je 12 mjeseci kontinuirano bila viša za 1,5 Celzijeva stepena u odnosu na sezonski prosjek iz predindustrijskog razdoblja, objavio je u četvrtak Odjel za klimatske promjene Evropskog opservatorija Copernicus, a pojavu su naučnici nazvali "upozorenjem čovječanstvu".
Naš su planet pogodile oluje, suše i požari jer su klimatske promjene, pojačane prirodnim fenomenom El Ninom potaknule rekordno zagrijavanje u 2023., zbog čega je ta godina vjerojatno bila najtoplija u zadnjih 100.000 godina.
Ekstremi su nastavljeni i u 2024., podaci su Copernicusove službe za praćenje klimatskih promjena (C3S), što potvrđuje podatak po kojemu je od februara 2023. do januara 2024. evidentirano zagrijavanje od 1,52 stepeni Celzijusa iznad referentnih vrijednosti iz 19. vijeka, odnosno razdoblja između 1850. i 1900.
Dakle, prosječna globalna temperatura u proteklih dvanaest mjeseci (februar 2023. – januar 2024.) najviša je evidentirana s 0,64°C iznad prosjeka 1991. do 2020. i 1,52°C iznad predindustrijskog prosjeka 1850. do 1900.
Rekorde obara i temperatura površine mora
U međuvremenu i temperatura površine mora nastavlja obarati rekorde.
Rockstrom je rekao da je 2023. "godina u kojoj je dinamika okeana jednostavno poludjela i izvan je svih naučnih ljestvica".
Okeani prekrivaju 70 posto planeta i održavaju Zemljinu površinu pogodnom za život apsorbirajući 90 posto viška topline proizvedene zagađenjem ugljikom zbog ljudske aktivnosti još od početka industrijskog doba.
Topliji okeani znače i više vlage u atmosferi, što rezultira sve nestalnijim vremenskim uvjetima, poput silovitih vjetrova i obilnih kiša.
