Naučnici su pogledali u prošlost kako bi rekonstruirali prošli život antarktičkog "glečera sudnjeg dana" — nazvanog tako jer bi njegovo urušavanje moglo uzrokovati katastrofalan porast nivoa mora.
Otkrili su da se počeo ubrzano povlačiti 1940-ih, prema novoj studiji koja daje alarmantan uvid u buduće topljenje, piše CNN.
Glečer Thwaites na zapadnoj Antarktici najširi je na svijetu i veličine je otprilike Floride. Naučnici su znali da gubi led ubrzanom brzinom od 1970-ih, ali budući da satelitski podaci sežu samo nekoliko desetljeća unatrag, nisu znali kada je tačno počelo značajno topljenje.
Sada postoji odgovor na to pitanje i on je objavljen u ponedjeljak u studiji u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Analizirajući jezgre morskog sedimenta izvađene ispod okeanskog dna, istraživači su otkrili da se ledenjak počeo značajno povlačiti 1940-ih, vjerovatno pokrenut vrlo jakim El Niño događajem — prirodnom fluktuacijom klime koja obično ima utjecaj na zagrijavanje.
Od tada se ledenjak nije mogao oporaviti, što bi moglo odražavati sve veći utjecaj globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, navodi se u izvještaju.
Ono što se dogodi Thwaitesu imat će globalni odjek. Ledenjak već pridonosi 4% porastu nivoa mora budući da baca milijarde tona leda godišnje u okean. Njegov potpuni kolaps mogao bi podići nivo mora za više od više od pola metra.
Ali također igra vitalnu ulogu u stabilnosti ledene ploče Zapadne Antarktike, ponašajući se poput čepa koji drži golemu dionicu leda iza sebe. Kolaps Thwaitesa potkopao bi stabilnost ledene ploče, koja drži dovoljno vode da podigne razinu mora za najmanje 10 stopa, uzrokujući katastrofalne globalne poplave.
Nalazi studije podudaraju se s prethodnim istraživanjima o susjednom ledenjaku Pine Island, jednom od najvećih ledenih tokova na Antarktici, za koji su naučnici također otkrili da se počeo brzo povlačiti 1940-ih.
Ovo istraživanje čini značajnim, rekla je Julia Wellner, izvanredna profesorica geologije na Univerzitetu u Houstonu i jedna od autorica studije. Ono što se događa Thwaitesu nije specifično za jedan ledenjak, već je dio šireg konteksta klimatskih promjena, rekla je za CNN.
"Ako se oba ledenjaka povlače u isto vrijeme, to je još jedan dokaz da su zapravo nečim prisiljeni", rekla je Wellner.
Kako bi izgradili sliku Thwaitesovog života u proteklih gotovo 12.000 godina, naučnici su doveli brod ledolomca blizu ruba ledenjaka kako bi sakupili jezgre oceanskog sedimenta s različitih dubina.
Ove jezgre pružaju historijsku vremensku liniju. Svaki sloj daje informacije o okeanu i ledu hiljadama godina unatrag. Skeniranjem i datiranjem sedimenata naučnici su mogli odrediti kada je počelo značajno topljenje.
Iz ovih informacija vjeruju da je Thwaitesovo povlačenje pokrenuto ekstremnim El Niñom koji se dogodio u vrijeme kada je ledenjak vjerovatno već bio u fazi otapanja, što ga je izbacilo iz ravnoteže. "To je kao da će vas šutnuti kad ste već bolesni, to će imati mnogo veći učinak", rekla je Wellner.
Nalazi su alarmantni jer sugeriraju da ih je vrlo teško zaustaviti kada se pokreću velike promjene, rekao je James Smith, morski geolog pri British Antarctic Survey i koautor studije.
"Jednom kad se povlačenje ledene ploče pokrene, može se nastaviti desetljećima, čak i ako se ono što je počelo ne pogorša", rekao je za CNN.
Iako su se slična povlačenja događala mnogo dalje u prošlosti, ledeni pokrivač se oporavio i ponovno izrastao, rekao je Smith. Ali ovi ledenjaci "ne pokazuju znakove oporavka, što vjerovatno odražava sve veći utjecaj klimatskih promjena koje su uzrokovali ljudi."
Ted Scambos, glaciolog sa Univerziteta Colorado Boulder koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da studija potvrđuje i dodaje detalje našem razumijevanju kako je počelo Thwaitesovo povlačenje.
Sistem koji je već bio blizu nestabilnosti "dobio je veliki uspjeh od uglavnom prirodnog događaja", rekao je Scambos, misleći na El Niño. "Daljnji događaji proizašli više iz trenda zagrijavanja klime odveli su stvari dalje i započeli široko rasprostranjeno povlačenje koje vidimo danas", rekao je za CNN.
Martin Truffer, profesor fizike na Univerzitetu Alaska Fairbanks, rekao je da istraživanje pokazuje ako je ledenjak u osjetljivom stanju, "jedan jedini događaj može ga baciti u povlačenje od kojeg se teško oporaviti."
"Ljudi mijenjaju klimu i ova studija pokazuje da male kontinuirane promjene u klimi mogu dovesti do postupnih promjena u stanju ledenjaka", rekao je Truffer, koji nije bio uključen u istraživanje.
Antarktik se ponekad naziva "usnulim divom", jer naučnici još uvijek pokušavaju shvatiti koliko je ovaj ledeni, izolirani kontinent ranjiv dok ljudi zagrijavaju atmosferu i okeane.
Wellner je rekaa rekla da se ova studija fokusira na prošlost, a ne na budućnost - ali je istakla da ova studija daje važan i alarmantan kontekst za ono što bi se moglo dogoditi s ledom u ovom vitalnom dijelu Antarktika.
To pokazuje da čak i ako je okidač za brzo topljenje završio, to ne znači da odgovor prestaje. "Dakle, ako se led danas već povlači", rekla je, "samo zato što bismo mogli zaustaviti zagrijavanje, možda neće zaustaviti svoje povlačenje."
