Generacijama se društvo borilo s pitanjem donosi li novac sreću. Sada nova knjiga ima neke odgovore - s podacima koji to podržavaju.
Jednostavan odgovor, prema Robertu Waldingeru i Marcu Schulzu, autorima knjige "Dobar život", glasi:
"Ne, novac vam neće kupiti sreću".
Novac je važan dio života
To je, prema nalazima Harvardske studije o razvoju odraslih, najobimnije svjetsko istraživanje o sreći, prenosi Reuters.
Složeniji odgovor je da je novac očito veliki dio našeg svakodnevnog života i do određenog nivoa prihoda (75.000 dolara u poznatoj studiji) zaista će utjecati na naše zadovoljstvo u smislu zadovoljavanja osnovnih potreba i podrške porodici.
Izvan toga, međutim, nema korelacije. Za većinu finansijskih stručnjaka poenta je da novac ne tretiraju kao krajnji cilj. Novac je više kao sredstvo za postizanje cilja, za oblikovanje smislene egzistencije.
Od 1938. Harvardska studija o razvoju odraslih prati ljude, sada do tri generacije, kako bi otkrila šta zaista čini zadovoljavajući život, a šta ne.
“Novac nam ne može kupiti sreću. Međutim, alat je koji nam može dati sigurnost i osjećaj kontrole nad životima”, kaže Schulz, koji je također profesor psihologije na koledžu Bryn Mawr u Pennsylvaniji.
“Na kraju dana, život se zapravo sastoji od naših veza s drugima. Naši su odnosi ono što nas čini sretnima.”
U Harvardskoj studiji uzorak anketiranih s “prestižnijim poslovima i više novca nije bio ništa sretniji”, kaže Schulz.
Glavna svrha odlaska na posao
Ideja da ćete biti zadovoljni ako jurite za postignućem orijentiranim na novac "gura sreću u budućnost i uvijek je izvan dosega".
Da, glavna svrha odlaska u ured je plaća. Međutim, nemojte zanemariti sve male dnevne interakcije s ljudima oko vas u kancelariji. Pokazalo se da su one veoma važne.
“Veliki dio našeg života provodimo na poslu. A ako vjerujete da veze čine dobar život, onda trebate razmisliti o svojim vezama na poslu. Ti su odnosi važni za vašu dobrobit. U njima provodite mnogo vremena", kaže Schulz.
Penzionisanje predstavlja značajan rizik za sreću i osjećaj vlastite vrijednosti kod mnogih ljudi.
Budući da se mnogi poistovjećuju sa karijerama i radnim mjestima, odlazak u penziju može sve to oduzeti. Može učiniti da se osjećaju potpuno izgubljeno.
Zato bi profesionalci u sredini karijere trebali razmišljati o promjeni brzine. Izgradite životni okvir sa svrhom i smislom i vezama izvan ureda.
To bi moglo značiti preuzimanje novih aktivnosti, popravljanje starih prijateljstava ili volontiranje u omiljene svrhe.
“Ljudi koji su najbolje prošli u penziji su oni koji se oslanjaju na nju, razmišljaju o svojim društvenim vezama i ponovo grade konekcije izvan posla”, dodaje Schulz.
Gomilanje stvari neće pomaknuti mjerač sreće, prema nalazima studije. Umjesto toga, razmišljajte u smislu iskustava.
“Umjesto da kupujete veću kuću ili ljepši auto, novac koristite za razmjenu iskustava s drugima. Taj će vam novac donijeti bolji povrat sreće.
Povremena samoevaluacija
Počastiti porodicu finom večerom ili otići na odmor. To su vrste aktivnosti koje nam omogućavaju povezivanje", dodaje on.
Harvardska studija funkcionira tako da se kontaktiraju ispitanici (724 izvorna sudionika, od kojih su neki još uvijek tu, i 1.300 potomaka) radi povremene samoevaluacije.
"Jesu li sretni? Jesu li tamo gdje žele biti? Ima li područja u kojima zaostaju?", neka su od pitanja.
Nema razloga zašto mi ostali ne bismo mogli učiniti isto, uz periodične provjere.
Na taj način, ako vaša karijera, prijateljstva i finansije ne funkcioniraju zajedno kako bi vam dali život pun svrhe i smisla, možete promijeniti smjer.
"To je apsolutno neophodno. To se može postići samopreispitivanjem i utvrđivanjem radite li ono što vam je zaista važno", rekao je Schulz.
