Sankcije su na stolu i usmjerene su prema pojedincima, liderima, ali i kompanijama koje pružaju podršku onima koji vode antidejtonske aktivnosti, kazao je u ekskluzivnom intervjuu za BHRT specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Gabriel Escobar.
Nakon niza razgovora koje ste imali tokom posjete Bosni i Hercegovini, kakve vijesti nosite u Vašington? Da li su vaši sagovornici shvatili poruku da neće biti dozvoljeno izazivanje sukoba u ovoj zemlji? Da li su korak bliže dijalogu?
-Ja bih rekao da jesu, ali dozvolite mi da kažem nešto o tome kakve su bile moje poruke u regionu. Najvažnija stvar koju želim prenijeti je kako ova administracija vidi ovaj region. Postoje dvije poruke prema našim evropskim partnerima. Zapadni Balkan su Evropljani, kulturološko, historijski i ekonomski. Naše partnerstvo sa zemljama regiona je bilo jako produktivno i to je ono što mogu očekivati od članstva ovih zemalja u Evropskoj uniji. Također želim prenijeti ljudima u regionu da smo čvrst i jak partner, ne samo u političkim procesima nego i po ekonomskim pitanjima. U 20 godina koliko nisam bio u Banjoj Luci, prava priča Balkana je nevjerovatan ekonomski potencijal.
Zajedničko tržište
U proteklih nekoliko sedmica razgovaramo o zajedničkom regionalnom tržištu CEFTE, o Berlinskom procesu, čak i o Otvorenom Balkanu. Dakle, ovaj region je privreda 125 milijardi, 20 miliona ljudi na tržištu i stopa rasta od 7%. Za 10 godina će ta privreda biti 300 milijardi. Integrisan Balkan predstavlja veliku šansu. Postoje pojedini sektori gdje imate ogromne prednosti, naprimjer energetski sektor. Rast u centralnoj Evropi znači da sadašnji izvori prirodnog gasa neće biti dovoljni za region. Sada se prave terminali za tečni plin u Draču, Aleksandropolisu, Krku.
Zatim imate puteve, željeznicu za koju je potrebno da se ojačaju kanali snabdijevanja što će pojačati trgovinu na Balkanu za 50% u prvoj godini nakon tih investicija. Vidimo ogromne prilike u obnovljivim izvorima energije. U Crnoj Gori ima veliki plan za regionalno bankarstvo, e-bankarstvo. Srbija ima šansu za IT industriju i industriju zabave... Cijeli region ima ogromni potencijal. Postoje drugi sektori poput proizvodnje vina koji bi mogli biti odblokirani regionalnom ekonomskom integracijom, većom integracijom u EU. Rast vaših ekonomskih susjeda je nevjerovatan. Od 2000. do 2020. privreda u Srbiji je od 7 milijardi narasla na 50 milijardi.
U Crnoj Gori je dvostruki rast čak i u vrijeme korone. Svi vaši susjedi imaju iskustvo velikog rasta i integracije, izuzev Bosne i Hercegovine. Koronavirus je danas intenzivirao to partnerstvo. Vidite, srbijanski turisti idu u Albaniju, albanski biznismeni idu na vakcinaciju u Srbiju. Postoji ogromna dinamika u ovom regionu koja je jako važna. To je već najbrže rastući ekonomski region u Evropi. Uz odgovorne vlasti, može biti i bolji. To je poruka koju želim prenijeti narodu. U međuvremenu, umjesto da razgovaramo o razvoju u 21. stoljeću, ja se nalazim ovdje da razgovaram s političarima o 1995. godini. Vrijeme je da se ide dalje.
Vrlo je jasno da imamo ekonomske potencijale, kako Bosna i Hercegovina, tako i čitav region, ali je isto tako jasno da imamo jednu od najozbiljnijih političkih kriza u zemlji. Kako riješiti tu krizu? Da li ste razgovarali sa svojim sagovornicima, da li ste im ponudili rješenja i da li od njih tražite rješenja?
-Da, tražimo od njih rješenja. Prije svega, postoji ogromna količina tenzija u vezi sa Bosnom i Hercegovinom, ne samo u BiH nego širom svijeta. Želim biti jasan da neće biti rata u Bosni i Hercegovini. Ova zemlja ima čvrste sigurnosne garancije od SAD-a i naših evropskih partnera i želio sam biti jasan u razgovoru sa liderima. Želim posvećenost svih njih da kažu da se slažu s tim i oni se slažu.
Osnova politike
Druga poruka, osnova naše politike u BiH je Dejton. Dakle, nezavisna, suverena zemlja sa teritorijalnim integritetom. Mi smo partner tom mirovnom sporazumu. Odbijamo bilo kakva unilateralna nastojanja da se povlači neko iz centralnih institucija da bi se stvorila disfunkcionalnost centralnih institucija i da bi se išlo ka odvajanju bilo kojeg entiteta od centralnih institucija. Odbijamo sve to što bi išlo u tom smjeru. Posljednja poruka je da se političari moraju fokusirati na američku i regionalnu viziju ekonomskog razvoja.
Hoće li biti jednostranih poteza? Nakon susreta sa gospodinom Dodikom rekli ste da je otvorio mogućnost za povlačenje jednostranih odluka koje priprema Republika Srpska. S druge strane, čuli smo suprotno. Da li je to bio samo vaš utisak ili postoji jasna mogućnost da ne bude jednostranih akcija?
-To je bila moja poruka njemu. Ja sam jasno kazao da odbijamo na najjači mogući način bilo koje aktivnosti koje bi ugrozile Dejton, mirovni sporazum koji je ovdje osiguran 25 godina.
Koliko je u ovom momentu blizu ili daleko odluka Vašingtona o aktiviranju sankcija? Koji je to potez koji bi mogao izazvati primjenu takvih mjera?
-Dozvolite da objasnim nešto o sankcijama. Doba interneta nam je omogućilo da razvijemo sankcije konkretno. Ne volim govoriti o sankcijama jer suština našeg partnerstva sa ovom zemljom je ekonomski razvoj, ekonomski rast i evropske integracije. Ne govorim o sankcijama otvoreno jer ne želim da ljudi to spinuju na način da će Republika Srpska biti sankcionisana.
Ljudi su u ovom regionu dovoljno propatili. Međutim, ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Da, jesmo razgovarali o sankcijama. Sankcije su za stolom, i također ne samo sankcije. Postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji vode antidejtonske aktivnosti nego i onih koji pružaju ekonomsku podršku, dakle kompanije koje ih podržavaju. Ja samo govorim o sankcijama u javnosti, kada me neko pita o njima, ali privatno ne.
Izborni zakon
Da li eventualni dogovor o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim promjenama može biti prekretnica u ovoj situaciji? Gospodin Palmer i gospođa Ajhorst ponovo dolaze da razgovaraju o rješenjima. Da li su oni tu samo medijatori ili eventualno postoji mogućnost da nametnu određena rješenja?
-Mi ne volimo nametati rješenja. Mi volimo rješenja koja se postižu kroz dijalog i političkim kompromisom. To se odnosi na sve kako bi BiH uspjela i ispunila svoje historijsko naslijeđe. To mora biti mjesto gdje će se svi osjećati ugodno, Bošnjaci, Srbi, Hrvati, svi u ovoj zemlji. Dakle, ideja je da je Dejton okvir i kroz postepene, korak po korak reforme možemo postići funkcionalniju Federaciju BiH i funkcionalniju Republiku Srpsku i funkcionalnije državne institucije. Ali stvarni cilj je evropska integracija i članstvo u Evropi. Uvjeren sam da Evropa vidi BiH i region na način na koji ja gledam na njih.
Da li je preduslov za dijalog deblokada institucija BiH?
-Da, institucije ne bi trebale biti blokirane. One proizilaze iz Dejtona i trebaju funkcionisati kako je predviđeno. Odgovor na to pitanje i želim naglasiti da Dejton predviđa prosperitetnu, vitalnu Republiku Srpsku unutar koteksta Dejtona. Postoje forumi i institucije u kojima možemo rješavati nesuglasice između FBiH i RS-a. Odgovor nije da se stvaraju nove strukture i da se onemogućuju sadašnje strukture. Kroz dijalog treba poboljšati te strukture. Možete računati na SAD kao partnera u tom procesu.
Gospodine Escobar, na čemu bazirate svoju tvrdnju da gospodin Milorad Dodik nema podršku za svoju politiku u susjednim zemljama? Čuli smo predsjednika Srbije koji je rekao da neće podržati sankcije ni protiv koga u RS-u Predsjednik Hrvatske otprilike kaže da Dodik i nije tako "loš momak", ali je talac radikalnih struja. Na osnovu čega tvrdite da on nema podršku susjednih zemalja?
Stiže iz Beograda
-Ja upravo dolazim iz Beograda. Imali smo jako produktivne razgovore i mogu reći da je Srbija sve bolji partner SAD-a. Narativ koji se razvija u Republici Srpskoj proteklih 25 godina da Zapad, konkretno SAD, da su protiv Srba. To nije tačno. To je stari narativ i pogrešan je. Morate sagledati odnos koji imamo danas sa Srbijom gdje proslavljamo 140 godina diplomatskih odnosa. Podržavamo inicijativu Otvoreni Balkan. Potpisali smo sporazum od skoro milijardu dolara sa ministarstvom finansija. Imamo zelene beretke, mornaričke tuljane koji zajedno s njima treniraju. Imamo univerzitetska partnerstva sa beogradskim Univerzitetom koji će postati najbolji univerzitet između Atene i Budimpešte. Američke kompanije upošljavaju hiljade ljudi i grade nova postrojenja. To je odnos koji imamo sa Srbijom i Srbima i želimo imati taj odnos i ovdje. Uključujući razgovore o Bosni i Hercegovini, stalno nas uvjeravaju dvije stvari. Jedno, da je vizija Srbije za Otvoreni Balkan otvorena svima. Drugo je da ono što oni žele je integracija, ne dezintegracija. Srbija je napravila ogroman ekonomski i politički napredak na način da ne žele potkopati sopstveni napredak.
Znači li vaša podrška inicijativi za Otvoreni Balkan zapravo podršku Aleksandru Vučiću koji je jedan od inicijatora?
"Naša podrška je podrška svemu što region objedinjuje ekonomski, koje otključava ekonomski potencijal naroda na Zapadnom Balkanu. Srbi, Hrvati, Albanci, Bosanci, oni svugdje uspijevaju u svijetu, želim da uspijevaju ovdje".
Kako gledate na činjenicu da u BiH postoji rezerva prema inicijativama poput Otvorenog Balkana?
-Ja to razumijem. To se dešava, da li su vlasti uključene ili ne. Poslovni ljudi, mladi ljudi, ekonomije se razvijaju. Ako vlasti shvate da je to šansa i oni će ići u tom smjeru. Mi to vidimo kao šansu i me ćemo biti tu partneri. Želimo osigurati da to bude djelotvorno i da bude sredstvo ne za političke dobiti nego za podizanje regulatornih pravnih standarda regiona na nivo evropskih standarda. Da li će vas Evropa prihvatiti kratkoročno ili ne, bićete spremni i bićete potrebni.
Jasan je otpor prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu koji su, osim vlasti u RS-u, otvoreno pokazali i Rusija i Kina u Savjetu bezbjednosti UN-a. Da li ta činjenica delegitimiše ulogu visokog predstavnika i njegove potencijalne odluke?
-Prije svega, njegova ovlast ne dolazi iz Vijeća sigurnosti. Ona dolazi iz Vijeća za implementaciju mira (PIC), i drugo, on je u Dejtonu. Nije naša namjera da imalo stalnog predstavnika ovdje ali jeste namjera da imamo predstavnika dovoljno dugo da političari shvate da problemi iz 1995. su već trebali biti riješeni kako bismo se mogli baviti problemima iz 2021. Ne volimo da on nameće rješenja, da se međunarodna zajednica miješa u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, ali mi namjeravamo da učinimo sve da Dejton funkcioniše, da Dejton bude osnova na kojoj će BiH ući u Evropsku uniju.
Svakodnevna borba
Da li Bosna i Hercegovina plaća zapravo cijenu nesaglasnosti velikih sila u posljednje vrijeme ili je isključivo žrtva opstrukcije domaćih političkih elita?
-Budućnost Bosne i Hercegovine nije između velikih sila, nego je to svakodnevna borba ljudi u ovom regionu da obezbijede hranu za porodice, da nađu radna mjesta, da se bore protiv korupcije. Ja ne želim da to predstavim kao neku bojišnicu između velikih sila. To je vaša borba. Mi želimo biti vaši partneri i Dejton je sredstvo i Evropa je vaša budućnost.
Kako sa ove vremenske distance gledate na odluku bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o izmjenama Krivičnog zakona i uvođenju sankcija za negiranje genocida i drugih ratnih zločina? Za dio javnosti u Bosni i Hercegovini takva odluka je bila poželjna, a s druge strane je izazvala reakciju, blokadu institucija i krizu koju živimo danas?
-Ja ne želim govoriti u ime visokog predstavnika. Ja želim kazati da pitanja koja dijele ljude u Bosni i Hercegovini su trebala biti riješena prije dvije decenije. Činjenica da je on osjetio potrebu da nametne zakon poput ovog znači da se određeni ljudi nisu udaljili od tog perioda. Moje lično mišljenje je da je razmišljanje političara koji su sada na vlasti formirano i zamrznuto u 90-im godinama. Oni su značajno profitirali od toga što ovaj problem traje. Ali građani ne padaju u tu zamku, oni glasaju svojim 'stopalima'. Ona vizija koju mi predstavljamo, istinska slika Balkana je ona koju ja opisujem. Svako uživa u plodovima digitalizacije, integracije i novih ekonomija, osim Bosne i Hercegovine jer još uvijek se ovdje razgovara o pitanjima koja nisu riješena 90-ih godina prošlog vijeka - rekao je specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, u ekskluzivnom razgovoru za BHRT.
