Politika

Frapantni podaci o broju testiranja u Sarajevu: Ko koga laže?

Od početka pandemije u BiH se spekulira o tome koliko se osoba testira, koji je put pacijenta koji sumnja da je zaražen koronavirusom te na osnovu kojih kriterija se određuje ko će i kada biti testiran.

Rapidan rast broja zaraženih koronavirusom u BiH, posebno u Sarajevu, aktuelizirao je ovu temu, tim više što iz Svjetske zdravstvene organizacije kontinuirano sugeriraju da se testira što više.

Frapantni podaci

Iako se iz nadležnih ustanova konstatno govori da je broj testiranih optimalan, podaci do kojih smo došli su frapantni. Naime, uzimanje uzoraka u ustanovama JU Domovi zdravlja Sarajevo limitirano je na samo 500 dnevno. Kao primjer ćemo navesti da je često dnevni limit u Domu zdravlja „Omer Maslić“ Novo Sarajevo samo 30!?

Za Raport je to potvrdio i glasnogovornik JU Domovi zdravlja Arman Šarkić. On kaže kako je dnevni limit od 500 uzorkovanja određen prema kapacitetima Kliničke mikrobiologije na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, gdje se uzorci obrađuju.

„Broj uzoraka, odnosno broj građana koji će biti testirani na koronavirus određuje KCUS, jer i oni imaju limite, pošto pokrivaju i druge kantone. Taj limit je 500 dnevno, a zna se desiti da testiramo i po 650 osoba.

Treba naglasiti da, prema protokolu, imamo i hladni lanac, prema kojem uzorke koji premaše limit čuvamo u adekvatnim uvjetima dva do tri dana, pa tek onda šaljemo na obradu“, kazao je Šarkić.

Na pitanje koliko su onda vjerodostojni brojevi zaraženih u Kantonu Sarajevu koji se svakodnevno objavljuju, te da li su oni veći, s obzirom da je kapacitet testiranja ograničen, Šarkić nije imao odgovor.

Protokol koji je na snazi podrazumijeva da nadležni epidemiolog na osnovu simptoma pacijenta procjenjuje ko će biti podvrgnut testu, a ko će ići u izolaciju.

Šta je sa privatnim zdravstvenim ustanovama

Nejasno je i zašto Krizni štab Kantona Sarajevo u stanju kada imamo stalno povećavanja broja zaraženih ne razmatra mogućnost da se i privatne ustanove certificirane za testiranje na koronavirus ne uključe u sistem zdravstvenog osiguranja. Time bi se povećao broj testiranih, kao i preciziralo detektiranje zaraženih osoba. Za sada su testiranja u ovim ustanovama komercijalna.

Šarkića smo pitali i zašto drive-in sistem testiranja ne funkiconira u svim ustanovama JU Domovi zdravlja, jer se građani žale kako na drive-in punktovima moraju izaći iz automobila i na test čekati u redu.

„Drive-in test funkcionira tamo gdje nam infrastruktura to dozvoljava. Na većini lokacija to je nemoguće izvesti jer bi došlo do blokade saobraćaja u gradu“, kaže Šarkić.

Clicky