Iako za sada ne postoji nikakva sigurnosna opasnost na terenu, kada je riječ o narušavanju mira u Bosni i Hercegovini, posljednjih dana pojačano je prisustvo snaga EUFOR-a, posebno ulaskom u zemlju preostalog dijela kontigenta od 500 vojnika.
Pored toga, iz komande “Althea” (vojne misije Evropske unije u BiH), prihvaćena je ponuda Francuske, da se iznad BiH od ponedjeljka (7. mart) počnu izvoditi trenažni letovi mlaznim avionima.
Nosač u Sredozemlju
“U ovakvim vremenima, kada je sigurnosna ravnoteža u Europi narušena, EU pokazuje svoju stalnu posvećenost i odlučnost da podrži sigurno i stabilno okruženje u BiH i na zapadnom Balkanu”, navode iz EUFOR Althea.
Sigurnosna situacija je stabilna na cijelom zapadnom Balkanu, smatraju analitičari, ali ističu da se nijedna od ovih vježbi ili pomicanje kopnenih jedinica, ne odigrava slučajno.
Zapad želi poslati jasnu poruku, ne samo BiH, već i prostoru cijele biše Jugoslavije, da se stvari neće mijenjati.
“Pojačanja koja šalje EUFOR su poruka da se BiH vidi kao potencijalni izvor krize i želi se djelovati preventivno. Demonstracijom sile se želi pokazati, da se iz EU-a gleda ka BiH i prati sve što se dešava u političkom okružju”, kaže vojno-politički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić.
Demonstracija sile
“Bilo koja aktivnost, od pojačanja kopnenih snaga, pa preko vježbi koje se održavaju, sve je to demonstracija sile. To je poruka, da situacija mora ostati stabilne”, ističe Radić.
Krajem februara je u BiH stigla prva postrojba u okviru raspoređivanja dodatnih 500 pripadnika EUFOR-a. To aktiviranje rezervi je “mjera kojom se daje podrška već raspoređenom ljudstvu EUFOR-a, i partnerima u BiH”.
Prošlog vikenda počelo je raspoređivanje ostalih pripadnika vojne misije EU-a, pa će ih s ovih 500, ukupno u BiH biti 1.100.
“To je sve u okviru njihove misije i u okviru suglasnosti nadležnih organa BiH, uključujući i Predsjedništvo. Samo je sada pitanje, je li ovo trenutak za tako nešto, posebno za trenažne letove, s obzirom da su ljudi već dovoljno potreseni ratnim dešavanjima u Ukrajini”, kaže profesor na Fakultetu za sigurnost u Banjoj Luci, Duško Vejnović.
Psihologija straha
“Stvara se psihologija straha, šta bi moglo biti, šta bi se moglo dogoditi, da li bi etnonacionalisti u BiH mogli nešto pokušati….
Ja apeliram na političke elite, da prevladaju sve razlike. A što se tiče konflikta, ne postoji šansa da ga bude na teritoriji BiH”, uvjeren je Vejnović.
Analitičari vjeruju da jedino medijska propaganda, koja je dostigla svoj povijesni maksimum u sukobu Rusije i Ukrajine, može izazvati daljnju destabilizaciju i na prostoru zapadnog Balkana.
Dobar primjer za to je nedavni poziv Ministarstva odbrane Srbije osobama iz rezervnog sastava, za izvođenje vježbi u ovom mjesecu. Dio medija, ovu je aktivnost okvalificirao kao demonstraciju sile, prvenstveno prema zemljama u okruženju.
“Problem je što bi ova informacija u normalnim okolnostima prošla ispod radara jer je dio rutine, dok je sada više nego važna. Vojska Srbije provodi redovne aktivnosti.
Vojne vježbe u Srbiji
Čak su i promatrači koji su zaduženi za sigurnost očekivali da će biti nekih vježbi, ali ne zbog rata u Ukrajini, već zato što se približavaju izbori u Srbiji. Gotovo pred svake izbore vlast je pokazivala vojsku, jer je jedan od aduta pokazivanje vojske glasačkom tijelu”, jasan je Radić.
S druge strane, iz Oružanih snaga BiH, nema nikakvih informacija o stanju sigurnosti u zemlji, niti njihovim eventualnim aktivnostima u tom pravcu.
Međutim, analitičari upozoravajju, da u ovakvim situacijama mogućeg narušavanja stabilnosti u zemlji Oružane snage BiH nemaju nikakav kapacitet za djelovanje, iz praktičnih razloga.
"Najbolje provedena reforma nakon Daytona" ostavila je tri nacionalna puka unutar Oružanih snaga, što je u ovakvim situacijama, ističu analitičari, čini više dijelom problema, nego rješenja.
