Između secesionističkih prijetnji pravoslavnih Srba, kritika Hrvata katolika koji više ne žele kohabitaciju s bosanskim Muslimanima i snova o "državi građana" velikog dijela potonjih, rijetke su tačke približavanja, piše francuski L'express.
Malom, siromašnom balkanskom zemljom upravlja se prema disfunkcionalnom administrativnom aparatu naslijeđenom iz Dejtonskog sporazuma iz 1995. kojim je okončan rat u kojem je ubijeno 100.000 ljudi.
"Bosna i Hercegovina proživljava najozbiljniju političku krizu od potpisivanja mirovnog sporazuma", rekao je politički analitičar Ranko Mavrak iz Sarajeva.
"Etničke podjele su toliko duboke da stvarno predstavljaju opasnost za njen opstanak i integritet", rekao je za AFP. Niti jedna strana nije "zainteresirana za potpuno integriranu državu" u kojoj "niko od njih ne bi mogao ostati na vlasti".
Bosna je podijeljena između srpskog entiteta, Republike Srpske (RS) i hrvatsko-muslimanske federacije, povezanih slabom centralnom silom koja je često paralizirana.
U trima zajednicama, politički se vođe upuštaju u nacionalističku nadmoć kako bi ostali na vlasti, dok svi stanovnici koji mogu odabiru iseljavanje suočeni s nedostatkom političkih i ekonomskih izgleda.
Gotovo 500.000 ljudi napustilo je zemlju od posljednjeg popisa stanovništva 2013. godine, kada je imala 3,5 miliona stanovnika, prema procjenama Unije za održivi povratak, lokalne nevladine organizacije.
"Prekrasna zemlja"
Nezaposlenost pogađa oko 30% aktivnog stanovništva, a inflacija se u augustu približila 17%, prema službenim podacima.
"To je veličanstvena, bogata zemlja i mogli bismo ići naprijed i uz minimum dogovora. Najveća opasnost su nacionalizam i podjele koje raspiruje svaki tabor", žali se Salko Hasanefendić (70).
"Ako našu djecu danas odgajamo u takvom nacionalističkom kontekstu, možemo očekivati da ćemo imati nove nacionaliste već za 40 godina", jada se za AFP.
Birači u nedjelju biraju tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike u državnom parlamentu i one iz dva entiteta, kao i, kada je u pitanju RS, njeno predsjedništvo.
Nema nezavisnih anketa, ali prema analitičarima, Milorad Dodik, vođa bosanskih Srba, trebao bi, ako ne bude iznenađenja, osvojiti mjesto predsjednika Republike Srpske nakon što je posljednjih mjeseci imao višestruke secesionističke prijetnje.
Rajko, penzioner koji radije šuti, prisustvovao je jednom od sastanaka ovog velikog obožavatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Ne osjećam nikakvu mržnju, ali ova situacija je kao dva brata koji se ne vole. Bolje je da ne žive zajedno", rekao je za AFP, ponavljajući omiljenu temu srpskog lidera.
Pred aktivistima koji mašu zastavama RS-a kao susjedne Srbije, Milorad Dodik ih poziva da “Republiku Srpsku smatraju državom”. "Bosna i Hercegovina nije mjesto gdje želimo dugo ostati."
"Nema stabilizacije"
U bosanskoj zajednici, glavna stranka, nacionalistička SDA, dodaje zapaljivu retoriku.
Njen lider Bakir Izetbegović savjetuje "Dodiku i njemu sličnima" da "odu u drugu državu koja im je ljepša", slabo prikriveno misleći na Srbiju.
Sin prvog predsjednika nezavisne BiH Alije Izetbegovića traži svoje mjesto u Predsjedništvu BiH, ali ga očekuje teža utakmica nego prije protiv kandidata kojeg podržava jedanaest opozicionih stranaka.
Denis Bećirović, 46-godišnji profesor historije, vodi kampanju za "proevropsku i ujedinjenu" Bosnu.
Sa svoje strane, Hrvati, koji su mjesecima prijetili da će bojkotirati izbore, nisu zadovoljni što moraju dijeliti federaciju s Bošnjacima. Sve hrvatske stranke zalažu se za vlastiti entitet ili barem za promjenu izbornih pravila.
Oni omogućuju Bošnjacima, koji su velika demografska većina unutar zajedničkog entiteta, da de facto izaberu hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH.
Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić, stjegonoša "građanske" države koju veliki dio njegovog naroda smatra "nelegitimnom", sučelit će se s Borjanom Krišto. Kandidatkinjom glavne hrvatske formacije, nacionalističkog HDZ-a, koja osuđuje što je vlast "nepravedno podijeljena".
Pobijedi li Željko Komšić, mnogi strahuju od novih političkih potresa, s novim blokadama političkih institucija od strane hrvatskih stranaka.
“Nemamo naznaka stabilizacije političkih prilika u BiH”, kaže analitičar Ranko Mavrak. Nema naznaka mogućnosti kompromisa.