Sport je jedan od najuspješnijih načina organizovanja dijasporskih zajednica u svijetu. To se posebno vidi u bosanskohercegovačkoj dijaspori u Australiji gdje djeluje 15-ak fudbalskih klubova sa bosanskim predznakom.
Fudbalski klub Stari most iz Brisbanea (FC “Old Bridge”) osnovan je prije dvadeset i sedam godina u znak sjećanja na srušeni Stari most u Mostaru.
Amer Sadiković je predsjednik uprave FK Stari Most i uspješan biznismen u Brisbaneu, koji provodi ljetni odmor u Bosni i Hercegovini, domovini, i uspostavlja saradnju sa bosanskohercegovačkim klubovima.
Mnogo više od igre
„Različiti su motivi doseljavanja državljana Bosne i Hercegovine s obzirom na period njihove migracije. Zajedničko im je da su od prvog dana osjećali potrebu za okupljanjem, da čuvaju bosanski jezik, svoju kulturu i običaje kroz različita udruženja, džemate i sportske klubove“, kaže Sadiković.
FK Stari Most se takmiči u Fudbal Premier Ligi Queenslanda, jedne od šest saveznih država u Australiji. S obzirom na rezultate u dosadašnjem takmičenju, Stari most ima velike šanse da uđe u viši rang takmičenja.
„FK Stari Most se nalazi na prvom mjestu na tabeli pet kola prije kraja takmičenja. Ako zadržimo prvo mjesto, prelazimo u još viši rang takmičenja, što će biti veliki uspjeh, ne samo za klub nego i za cijelu našu zajednicu koja živi na prostoru Australije“, ističe Sadiković.
Ovim uspjehom FK Stari most postao je najuspješniji klub u bosanskohercegovačkoj dijaspori.
„Da malo približim našim ljudima red veličina u Australiji. Savezna država Queensland je veličinom kao trećina Evrope i ima preko pet miliona stanovnika, od 25.700.000 koliko ima cijela Australija“, pojašnjava Sadiković.
Fudbal za dijasporalne zajednice je jedan od načina organizovanja i čuvanja identiteta.
“Stari most nikad nije bio samo sportski klub. To je platforma kroz koju se promoviraju različite kulturne, humanitarne, muzičke i tradicionalne manifestacije. Na taj način klub je mjesto druženja i susreta u našoj zajednici, a kad nam dolaze gosti obavezna je posjeta stadionu.
Klub je odavno prepoznat i kao most saradnje između svih jugoslavenskih zajednica, a njegov uspjeh je izazvao veliku euforiju što je ogroman uspjeh za jednu malu zajednicu i odličan način borbe protiv asimilacije“, dodaje Sadiković.
Stari Most je profesionalni klub gdje su svi igrači pod ugovorom, u upravi je bosanskohercegovački kadar što je definisano statutom. Za klub igraju fudbaleri različitih nacija, a jedno od značajnih pojačanja je dovođenje jednog od bivših reprezentivaca Sirije u klub.
„Do sada se klub može pohvaliti titulama prvaka kao i pobjednika kupa. Zapažene rezultate ostvario je i na turnirima bh. dijaspore u Australiji, na kojima se redovno takmiči. Prelomna godina u savremenom razvoju kluba je bila 2018. kad je rukovodstvo kluba kreće u profesionalni razvoj u cilju dobijanja licence za takmičenja. Taj proces je trajao tri godine jer je jedan od glavnih uslova da klub ima omladinske timove za sve uzraste što je temelj stabilnosti, održivosti i budućnosti kluba“, ističe Sadiković.
Godišnji susreti bh. klubova
Klubovi sa bosanskohercegovačkim predznakom imaju godišnja druženja i takmičenja kroz koja njeguju prijateljstva i saradnju.
“U Australiji imamo odlično organiziran savez (AUSBiH KUP) klubova s bosanskim predznakom. Jednom godišnje u različitim gradovima Australije održava se turnir gdje posjetioci uživaju ne samo u sportu nego je to jedna lijepa prilika da se vidimo ili upoznamo naše sunarodnjake koji žive u drugim gradovima Australije.
Saradnja kroz savez među klubovima postoji iako smo tri godine izgubili zbog pandemije. Turniri se ne održavaju zbog restriktivnih mjera, ali ipak nastojimo da održavamo veze i nadam se da ćemo se uskoro opet vratiti normalnom životu i nastaviti s našim novim projektima. Godinama smo se mučili s birokratijom, ali smo prije dvije godine uspjeli i dobili svoje terene i prateće objekte”, dodaje Sadiković.
FK Stari most ima dva stadiona. Veći za takmičenja i manji za treninge te ostalu prateću infrastrukturu koja je zajedno sa stadionima renovirana.
Početkom ove godine radimo i s dječacima starosti od pet do jedanaest godina. Budućnost kluba bez rada s djecom je nezamisliva. Želimo pokrenuti i ženski takmičarski tim te proširiti naš omladinski pogon juniora do 16 godina”, poručuje Sadiković.
Dijaspora svojim iskustvom i resursima može mnogo pomoći razvoju i jačanju fudbala u Bosni i Hercegovini. Za to potrebno ojačati saradnju dijaspore i domovine na svim poljima.
“Uvezivanjem i koordinacijom naših klubova po svijetu bi se mogli ostvariti odlični rezultati. Imao sam više sastanaka sa upravama bosanskohercegovačkih klubova u cilju ostvarivanja konkretne saradnje. Dijaspora je plodno tlo za rad naših fudbalskih stručnjaka i trebamo se uvezati jače s domovinom kao što su to već učinile mnoge države”, zaključuje Sadiković.
