Fizički simptomi stresa javljaju se kada je pojedinac izložen svakodnevnom i hroničnom (dugotrajnom) stresu koji je u modernom životu svakodnevna pojava. Stres je odgovor tijela na svaku situaciju koja se javlja u životu. Kada se pojavi prijetnja, tijelo oslobađa hormone koji ga pripremaju za borbu ili bijeg.
Odgovor “borba ili bijeg” mehanizam je preživljavanja koji nam je dobro služio u evoluciji i preživljavanju. No, u današnjem svijetu često smo bombardirani zahtjevima i prijetnjama koje nisu opasne po život, ali ipak pokreću ovaj odgovor na stres.
Iako je određeni nivo stresa normalan, pa čak i korisna, hronični stres može negativno utjecati na zdravlje. Kada je čovjek stalno spreman na “borba ili bijeg” odgovor, tijelo nikada ne dobiva priliku da se opusti i resetira. To može dovesti do raznih fizičkih simptoma, kao i mentalnih i emocionalnih problema.
Međunarodna sedmica svjesnosti o stresu je događaj usmjeren na učenje upravljanja stresom i kampanju protiv stigme povezane sa stresom i problemima mentalnog zdravlja. Ove godine održava se od 7. do 11. novembra.
Simptomi stresa manifestiraju se na različite načine. Dok kod nekih ljudi mogu prevladavati tjelesni simptomi stresa, drugi mogu imati više emocionalnih problema ili simptoma povezanih s ponašanjem. U nastavku doznajte koji su najčešći fizički simptomi stresa.
Umor
Konstantan osjećaj umora cijelo vrijeme čest je simptom stresa. Kada je tijelo pod hroničnim stresom, nadbubrežne žlijezde proizvode višak kortizola, što može dovesti do umora. To na kraju može dovesti do umora nadbubrežne žlijezde, stanja u kojem one ne mogu proizvesti dovoljno hormona.
Glavobolja
Stres može uzrokovati tenzijsku glavobolju ili migrenu kod nekih ljudi. To je zbog povećane napetosti mišića koja se javlja kada smo pod stresom. Također je rezultat povećane proizvodnje kortizola, kao i potisnutih i neobjavljenih frustracija. U trajanju od pola sata do nekoliko sati, ove se glavobolje osjećaju kao pritisak s obje strane glave, a mogu biti popraćene i napetim vratom i ramenima.
Probavne tegobe
Stres može uzrokovati razne gastrointestinalne probleme, uključujući probavne smetnje, žgaravicu, proljev i zatvor. Razlog tome je što stres može potaknuti izlučivanje želučanih kiselina, kao i usporiti probavu.
Bol u tijelu
Hronični stres može dovesti do bolova u mišićima i ukočenosti, kao i bolova u zglobovima. To je vjerovatno zbog povećane napetosti mišića koja se javlja kada smo pod stresom. Najčešće tačke u tijelu za ove bolove su vrat, ramena i donji dio leđa.
Ubrzani rad srca
Još je jedan fizički odgovor na stres. Kad je pod stresom, tijelo oslobađa hormone zbog kojih srce brže kuca. To može biti i posljedica povišenog krvnog tlaka do kojeg dolazi pod stresom.
Promjene u libidu
Stres može uzrokovati pad libida, kao i erektilnu disfunkciju kod muškaraca. To je zbog povećanog nivoa stresnih hormona u tijelu.
Kožni problemi
Stres može uzrokovati razne probleme s kožom, uključujući akne, ekcem i psorijazu. Povećana proizvodnja kortizola može dovesti do upale.
Gubitak kose
Stres može uzrokovati gubitak kose, što može biti privremeno ili trajno. To je vjerovatno zbog činjenice da stres može potaknuti povećanje hormona koje dovodi do gubitka kose.
Promjene u težini
Neki se ljudi prejedaju kada su pod stresom, dok drugi potpuno gube apetit. Stres može dodatno dovesti do loših prehrambenih navika i emocionalnog prejedanja, što uzrokuje debljanje. Naprotiv, neki ljudi mogu smršavjeti zbog činjenice da stres može dovesti do smanjenog apetita i gubitka interesa za hranu.
Problemi sa spavanjem
Stres može uzrokovati probleme sa spavanjem, poput nesanice ili nemirnog sna, jer utječe na nivo hormona u tijelu koji mogu poremetiti ciklus spavanja.
Česte prehlade
Stres može oslabiti i imunološki sistem, čineći organizam podložnijim prehladama i infekcijama.