Njemačka mora pooštriti propise o reviziji i računovodstvu kako bi spriječila prijevare u milijardama eura poput one iz skandala s Wirecardom, rekao je predsjednik Bundesbanke Jens Weidmann u intervjuu objavljenom u ponedjeljak.
Firma za platne usluge Wirecard prijavila je stečaj prošlog mjeseca, nakon što je utvrđeno da joj nedostaju potvrde o depozitima ukupne vrijednosti 1,9 milijardi eura.
"Wirecard je skandal i moramo učiniti više kako bismo to spriječili u budućnosti", rekao je Weidmann medijskoj skupini Funke.
"Njemačke vlasti moraju pooštriti pravila i procedure, posebno kada je riječ o reviziji i računovodstvu", dodao je.
"Naprimjer, moraju biti preispitani postupci, zadaće, ovlasti i odgovornost revizora", rekao je Weidmann, dodavši da bi revizori trebali biti u mogućnosti bolje ispitati međunarodne poslovne odnose firmi koje analiziraju.
Prošle sedmice su uhapšeni bivši izvršni direktor Wirecarda Markus Braun i dvojica bivših rukovoditelja, zbog sumnje da su orkestrirali višegodišnji kriminalni reket kako bi povećali prihode, frizirali bilance i tako prikrili gubitke koji potiču iz 2015. godine.
To je fiirmi omogućilo da obmanom posudi 3,2 milijarde eura, tvrde tužitelji. Taj je novac sada gotovo sigurno izgubljen, zbog čega je buknuo najveći njemački knjigovodstveni skandal.
Ministar finansija Olaf Scholz predložio je u petak pooštrenje pravila o finansijskom nadzoru firmi, nastojeći spriječiti očekivanu reakciju u parlamentu zbog neuspjeha regulatora da uoče prijevare bez presedana.
Scholz stoga požuruje reformski program kojim će finansijski nadzornik BaFin dobiti veće istražne i izvršne ovlasti, proširiti svoj mandat za pokrivanje nebankarskih finansijskih institucija i pooštriti kazne protiv revizora.
Scholzov plan objavljen je u srijedu, uoči rasprave parlamentarnog odbora za finansije održane iza zatvorenih vrata.
Očekuje se da će opozicioni zastupnici napasti Scholza i ministra privrede Petera Altmaiera zbog neuspjeha institucija u nadzoru Wirecarda, bez obzira na višegodišnja upozorenja novinara i analitičara da Wirecard lažira poslovne knjige.
Njemačka finansijsko-tehnološka kompanija Wirecard u junu je proglasila stečaj nakon što je iz njene bilanse netragom nestalo 1,9 milijardi eura, a nova uprava odlučila je podnijeti zahtjev na sudu u Muenchenu zbog prijetnje insolventnosti i prekomjerne zaduženosti.
Wirecard je osnovan 1999. godine u predgrađu Muenchena, na vrhuncu balona internetskih kompanija, i u početnoj fazi obrađivao je transakcije za internetske stranice koje su se bavile kockanjem i pornografijom.
Vremenom je proširio krug klijenata i postao miljenik ulagača te je 2018. godine uvršten u indeks frankfurtske burze DAX, nadmašivši po tržišnoj kapitalizaciji divove poput Deutsche Banka i Commerzbanka.
Njegov uspon protumačen je kao prodor finansijsko-tehnoloških kompanija u prostor koji je dotada bio rezerviran samo za tradicionalne zajmodavce.
Tržišna vrijednost na vrhuncu iznosila mu je 28 milijardi eura a danas je postao prva firma uvrštena u indeks DAX koja je propala.
Skandal je izbio nakon što ih je revizor Ernst & Young upozorio da ne može pronaći dokaze o depozitima u vrijednosti 1,9 milijardi eura.
U priču su se uključile dvije banke na Filipinima, objavivši da su dokumenti o Wirecardovim računima krivotvoreni i da njemačka firma nije njihov klijent.
