Ukrajina i Rusija su postigle značajan napredak u probnom mirovnom planu od 15 tačaka, uključujući prekid vatre i povlačenje Rusije ako Kijev proglasi neutralnost i prihvati ograničenja svojih oružanih snaga, objavio je Financial Times koji se poziva na tri osobe koje su uključene u pregovore.
Raport prenosi kompletan tekst FT.
Predloženi sporazum, o kojem su ukrajinski i ruski pregovarači prvi put u potpunosti razgovarali u ponedjeljak, uključivao bi odricanje Kijeva od svojih ambicija da se pridruži NATO-u i obećanje da neće ugostiti strane vojne baze ili oružje u zamjenu za zaštitu od saveznika kao što su SAD, Velika Britanija i Turska.
Priroda zapadnih garancija za ukrajinsku sigurnost — i njihova prihvatljivost za Moskvu — mogla bi se pokazati kao velika prepreka bilo kakvom dogovoru, kao što bi se mogao pokazati status ukrajinskih teritorija koje su Rusija i njeni zastupnici anektirali 2014. Sporazum iz 1994. koji podupire ukrajinsku sigurnost nije uspio da spriječi rusku agresiju na svog susjeda.
Iako su Moskva i Kijev rekli da su postigli napredak u vezi sa uslovima sporazuma, ukrajinski zvaničnici su i dalje skeptični. Ruski predsednik Vladimir Putin je u potpunosti posvećen miru i zabrinut je da bi Moskva mogla da kupi vrijeme da pregrupiše svoje snage i nastavi ofanzivu. Putin u srijedu nije pokazao znake kompromisa, obećavajući da će Moskva postići sve svoje ratne ciljeve u Ukrajini.
"Nikada nećemo dozvoliti da Ukrajina postane uporište agresivnih akcija protiv naše zemlje", rekao je on.
Mihajlo Podoljak, viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je za Financial Times da će svaki dogovor uključivati "trupe Ruske Federacije u svakom slučaju napuštajući teritoriju Ukrajine" zarobljene otkako je invazija počela 24. februara — odnosno južne regije duž Azovsko i Crno more, kao i teritorija istočno i sjeverno od Kijeva.
Ukrajina bi zadržala svoje oružane snage, ali bi bila obavezna da ostane izvan vojnih saveza kao što je NATO i da se suzdrži od smještaja stranih vojnih baza na svojoj teritoriji.
Putinov sekretar za štampu Dmitrij Peskov rekao je novinarima u srijedu da je moguća neutralnost Ukrajine na osnovu statusa Austrije ili Švedske.
„O ovoj opciji se sada zaista razgovara i ona se može smatrati neutralnom“, rekao je Peskov.
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao je da su "apsolutno konkretne formulacije" bile "blizu dogovora" u pregovorima.
Uprkos napretku u mirovnim pregovorima, ukrajinski gradovi su bili pod teškim granatiranjem treću noć zaredom, dok je Kijev rekao da pokreće kontraofanzivu protiv ruskih osvajača.
U virtuelnom obraćanju članovima Kongresa u srijedu, Zelenski je zamolio SAD da uvedu zonu zabrane letova ili obezbijede borbene avione ili druga sredstva za odbijanje ruskog napada na njegovu zemlju i uvedu oštrije ekonomske sankcije Moskvi.
U dramatičnom pozivu, Zelenskij je rekao da je Ukrajini potrebna podrška Amerike nakon što je Rusija pokrenula "brutalnu ofanzivu protiv naših vrijednosti". Pozvao je Amerikance da se sjete napada na Pearl Harbor i septembra 2001. godine i pokazao jeziv video raketnih napada i granatiranja koji uništavaju ukrajinske gradove.
Iako ukrajinski ustav obavezuje da traži članstvo u NATO-u, Zelenski i njegovi saradnici sve više umanjuju šanse Ukrajine da se pridruži transatlantskom vojnom savezu, što Rusija vidi kao provokaciju.
„Sada ne postoji efikasan sistem evropske bezbjednosti, koji bi moderirao NATO. Čim je počeo ozbiljan rat u Evropi, NATO se brzo povukao“, rekao je Podolyak.
"Predlažemo 'ukrajinski model bezbjednosnih garancija', koji podrazumijeva trenutno i pravno verifikovano učešće niza zemalja garanta u sukobu na strani Ukrajine, ako neko ponovo zadire u njen teritorijalni integritet", dodao je.
Ukrajina bi, dodao je Podolyak, kao dio bilo kakvog sporazuma "definitivno zadržala svoju vojsku". Također je umanjio značaj zabrane stranih baza u Ukrajini, rekavši da je to već onemogućeno ukrajinskim zakonom.
Dvoje ljudi je reklo da je navodni sporazum također uključivao odredbe o uvođenju prava za ruski jezik u Ukrajini, gdje se on široko govori, iako je ukrajinski jedini službeni jezik. Rusija je svoju invaziju opisala kao pokušaj da zaštiti ljude koji govore ruski u Ukrajini od, kako tvrdi, "genocida" od strane "neonacista".
Podolyak je rekao da se "o humanitarnim pitanjima, uključujući pitanja jezika, razgovara samo kroz prizmu isključivih interesa Ukrajine".
Najveća prepreka ostaje zahtjev Rusije da Ukrajina prizna svoju aneksiju Krima iz 2014. i nezavisnost dvije separatističke države u istočnom pograničnom regionu Donbasa.
Ukrajina je do sada odbijala, ali je bila voljna podijeliti to pitanje, rekao je Podolyak.
“Sporne i konfliktne teritorije [su] u posebnom slučaju. Za sada govorimo o garantovanom povlačenju sa teritorija koje su bile okupirane od početka vojne operacije 24. februara, kada je počela ruska invazija, rekao je on.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, čija je država nastojala da igra ulogu posrednika u sukobu, ponovio je nadu da bi pregovori mogli uroditi plodom nakon sastanka s Lavrovom.
"Neću ulaziti u detalje u ime dvije zemlje, ali znam da između njih postoje konvergencije", rekao je Cavusoglu.
Međutim, britanski ministar odbrane Ben Wallace izrazio je skepticizam u pogledu predanosti Rusije diplomatiji.
„U ovom sukobu, ovom ratu se vodi ogromna informativna kampanja i svakako kada je u pitanju Rusija, morate ih suditi na osnovu njihovih postupaka, a ne na osnovu njihovih brojnih riječi.
