Na evropskim su berzama jutros cijene dionica porasle, što se ponajviše zahvaljuje korekciji nakon tri dana oštrog pada, no i dalje se trguje vrlo oprezno. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je u 9:30 u plusu 0,8 posto, nakon što je u tri prethodna trgovinska dana izgubio više od 4,5 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,39 posto, na 7.047 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,10 posto, na 12.362 boda, a pariški CAC 1,34 posto, na 5.849 bodova. Burze se pokušavaju stabilizirati, nakon što su danima bile pod snažnim pritiskom. No, trguje se nesigurno jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama dok centralne banke podižu kamatne stope, a rast ekonomija usporava.
U fokusu britanska funta
"Ekonomije su se već prije počele usporavati, a zaoštravanje monetarne politike dodatno će usporiti njihov oporavak", kaže Yuting Shao, strateginja u kompaniji State Street Global Markets.
U fokusu ulagača je i britanska funta, koja je od petka, kada je ekonomski plan nove britanske vlade izazvao bojazni o prenapregnutosti javnih financija, pod snažnim pritiskom. No, nakon jučerašnje poruke britanske centralne banke da pažljivo prati situaciju i da je spremna promijeniti kamate ako zatreba, funta se stabilizirala.
Trenutno se njen tečaj kreće oko 1,0770 dolara, dok je jučer u jednom trenutku zaronio na rekordno niskih 1,0327 dolara.
I na azijskim su berzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9:30 sati bio u plusu 0,4 posto, odmaknuvši se od najniže razine u dvije godine. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju porasle između 0,1 i 1,4 posto. U Hong Kongu su, pak, blago pale.
Wall Street pao peti dan zaredom
Na Wall Streetu su, pak, u ponedjeljak berzovni indeksi pali peti trgovinski dan zaredom. Dow Jones skliznuo je 1,11 posto, dok je S&P 500 oslabio 1,03, a Nasdaq indeks 0,60 posto. Nakon što su u petak S&P 500 i Nasdaq indeks zaronili u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje rekordne razine, jučer im se u tom području pridružio i Dow Jones.
Posljedica je to strahovanja ulagača da će agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda gurnuti ekonomiju u recesiju.
Prošle je sedmice Fed već treći put u nizu povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine. A čelnici Feda poručili su i da će dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.
No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast ekonomija i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda. Stoga se ulagači plaše da će dosad najagresivnije povećanje kamata Feda u historiji gurnuti ekonomiju u dublju recesiju.
"Ulagači su upravo bacili ručnik u ring"
Tehnički je američka ekonomija već uronila u recesiju, s obzirom na to da je u posljednja dva tromjesečja pala na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka. Na tržištu se ovih dana najviše nagađa koliko bi Fed još mogao podići kamate.
"Ulagači su upravo bacili ručnik u ring. Velika je nesigurnost po pitanju toga koliko će još Fed povećati kamate. Do 4,6 ili čak 5 posto? Kada će u 2023. godini taj proces završiti?" objašnjava situaciju na tržištu Jake Dollarhide, direktor u kompaniji Longbow Asset Management.