Prosječni troškovi rada po satu u cijeloj privredi u 2023. godini procenjeni su na 31,8 eura u Evropskoj uniji i 35,6 eura u eurozoni. To je više u poređenju sa 30,2 i 34 eura u 2022. godini.
Od zemlje do zemlje postoje značajne razlike troškova radnog sata.
Najniži su bili u u Bugarskoj (9,3 eura), Rumuniji (11) i Mađarskoj (12,8), dok su najviši u Luksemburgu (53,9), Danskoj (48,1) i Belgiji (47,1), pokazuju podaci Eurostata.
Troškovi rada po satu u industriji iznosili su 32,2 eura u EU i 38,0 u evrozoni.
U građevinarstvu su iznosili od 28,5 eura do 31,9 eura.
U uslugama, troškovi rada po satu varirali su između 31,8 u EU i 34,8 u eurozoni. U pretežno neproizvodnoj privredi (isključujući javnu upravu) iznosili su 32,4 i 35,7 eura.
Dvije glavne komponente troškova rada su plaće i dnevnice i troškovi koji nisu povezani sa plaćama (na primjer, socijalni doprinosi poslodavaca).
Učešće troškova van plaća u ukupnim troškovima rada za cijelu privredu iznosilo je 24,7 posto u EU i 25,5 u eurozoni.
Najmanje učešće troškova koji se ne odnose na zarade zabilježeno je na Malti (1,4%), Rumuniji (5,0) i Litvaniji (5,4), a najveće u Švedskoj (32,2) i Francuskoj (31,9).
Troškovi rada po satu između 2022. i 2023. godine porasli su za 5,3 procenta u EU.
Unutar eurozone, troškovi rada po satu su porasli u svim zemljama. Najveći rast zabilježen je u Hrvatskoj (14,2%), Litvaniji (12,4) i Estoniji (11,7).
Za zemlje EU van eurozone, troškovi rada po satu izraženi u nacionalnoj valuti porasli su 2023. u svim zemljama.
Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj (17,0%), Rumuniji (16,5), Bugarskoj (14,%) i Poljskoj (12,4). Najmanje su porasli u Danskoj (2,7), prenosi Kurir.
