Europska komisija je zabrinuta zato što Srbija Rusima daje državljanstvo po ubrzanoj proceduri, piše njemački Focus. Ona tako "riskira svoju vlastitu viznu liberalizaciju", upozorava ovaj list.
U tekstu pod naslovom "Srbija poklanja državljanstvo Rusima" njemački magazin Focus na svom online-portalu piše da ubrzano dodjeljivanje srbijanskog državljanstva Rusima "stavlja EU u stanje pripravnosti", kao i da „Srbija riskira svoju viznu liberalizaciju".
Europska komisija ponovo je izrazila zabrinutost zbog prakse Srbije da državljanima Rusije daje državljanstvo po ubrzanoj proceduri, prenosi DW.
"Ruskim građanima to omogućava ulazak u Šengenski prostor bez vize. Razlog za zabrinutost su mogući sigurnosni rizici za Uniju. Glasnogovornik Europske komisije pozvao je Srbiju da revidira svoju viznu politiku u odnosu na Rusiju i da više ne daje državljanstva po ubrzanom postupku", prenosi Focus.
Ostaje nejasno koje korake bi Europska komisija mogla poduzeti ako Srbija ne revidira svoju viznu politiku. Njemački list piše da, pored problema s državljanstvima, članice EU-a također izražavaju zabrinutost zbog sve većeg broja ilegalnih migranata koji u Uniju ulaze preko Srbije.
"Dobri Rusi – loši Rusi"
Rusima u Srbiji bavi se i berlinski Tageszeitung koji piše:
"U Srbiji živi oko 200.000 Rusa. Oni su dobrodošli – sve dok ne govore protiv Putinove politike." U tekstu pod naslovom "Dobri Rusi – loši Rusi" navodi se da je rat u Ukrajini već dugo samo sporedna tema u srbijanskim medijima, "ali ’invazija Rusa’ postaje sve češća tema na naslovnicama. Nekoliko primjera: Rusi kupuju lokale u Beogradu i Novom Sadu. Rusi podižu cijene najamnina. Skoro 7.000 ruskih firmi registrirano u Srbiji. DNK Beograda se mijenja pod utjecajem Rusa. Rusi i Ukrajinci prosvjeduju zajedno u Srbiji protiv rata. Ruskim mirovnim aktivistima odbijen ulazak u Srbiju. To su neki od naslova u srbijanskim novinama."
List objašnjava da oko 30.000 Rusa ima u Srbiji boravišnu dozvolu. "Većinom su to – iz zapadne perspektive – ’dobri Rusi’: protivnici rata, kritičari Kremlja, demokratski orijentirani, skloniji više zapadnoj kulturi nego vrijednostima koje dominiraju u njihovoj matičnoj zemlji. Slavenska pravoslavna braća i sestre u osnovi su dobrodošli u zemlju koja se diči statusom kandidata za članstvo u EU-u – barem dok su tihi i javno se politički ne izjašnjavaju. Tada ih srbijanske vlasti ostavljaju na miru. U suprotnom mogu biti označeni kao sigurnosni rizik", piše Tageszeitung.
S tim u vezi list ukazuje da nikoga nije iznenadilo kada je ruskom mirovnom aktivistu i protivniku Putina Peteru Nikitinu u srpnju na beogradskom aerodromu odbijen ulazak u Srbiju, iako ima boravišnu dozvolu i njegova obitelj živi u Srbiji. „Granični policajci su mu rekli da samo izvršavaju nalog srbijanske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA). Nikitin, koji je osnivač nevladine organizacije Ruski demokratski forum, nije usamljen slučaj. I drugi ruski mirovni aktivisti su imali slične probleme.“
Po Ustavu, stranci koji žive u Srbiji imaju ista prava kao i Srbi, navodi na kraju berlinski list te zaključuje: „Ali to izgleda važi samo za određene ljude: Rusi koji su imućni i drže jezik za zubima mogu računati čak i na dobivanje državljanstva Srbije: od početka godine je 43 Rusa dobilo srbijanske putovnice."
