Belgijski premijer Alexander De Croo jučer je izrekao pesimističnu prognozu za Evropu.
"Idućih će pet do deset zima biti teško", rekao je De Croo, prenosi Business Insider.
"Brojni se sektori teško nose s visokim cijenama energije. Pažljivo to promatramo, ali moramo biti transparentni - mjeseci koji dolaze bit će teški, zime koje dolaze bit će teške", rekao je.
Evropa se suočava s energetskom krizom pogoršanom ruskom invazijom na Ukrajinu. Kontinent je ovisan o ruskom plinu, a iz te zemlje uvozi 40 posto potreba. Rusija je usporila protok plina kroz ključni plinovod Sjeverni tok 1 i to na 20 posto njegova kapaciteta, navodeći da je to iz tehničkih razloga, odnosno zbog održavanja.
Evropa se priprema na zimu bez ruskog plina
Evropljani se već pripremaju za tešku zimu jer neće biti dovoljno plina iz Rusije. Prvi na udaru bili su Latvijci, koji već od jula više nemaju ruskog plina, no znaju kako će prebroditi mjesece koji dolaze.
"Cijene energije toliko su velike da smo se isključili s gradskog vrelovoda i instalirali vlastiti bojler. To je jeftinije od zajedničke tople vode", rekao je Juons Ratiniks, stanovnik gradića Rezekne, nedaleko od ruske granice.
Osim za Latviju, ventil za ruski plin već je zavrnut i za Bugarsku, Dansku, Finsku, Nizozemsku i Poljsku. Dotok plina prema drugima u Evropi sve je slabiji: u julu je bio oko 70 posto manji nego godinu dana prije, po nekoliko stručnjaka s kojima je AFP razgovarao.
Perspektiva hladnih radijatora i zatvorenih tvornica progoni vlade koje znaju da Vladimir Putin strateški koristi energetsko oružje. Manje isporuke podigle su cijenu plina u nebo, a prati je cijena struje jer mnoge termoelektrane rade na plin. Nafta je također bila poskupjela prije nego što je nedavno pojeftinila.
Rat je izazvao "prvu pravu svjetsku energetsku krizu u historiji", rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Evropa je u epicentru krize. Plin je toliko bitan – posebno u zemljama poput Njemačke, čija teška industrija o njemu jako ovisi – da je izuzet iz evropskih sankcija, suprotno od ugljena (potpuni embargo) i nafte (postupni embargo).
Operacija termostat
Već uveliko smanjen dotok plina putem jako važnog plinovoda Sjeverni tok 1 između Rusije i Njemačke "fluktuirat će između ništice i 20 posto kapaciteta narednih mjeseci, što će prouzrokovati recesiju u Evropi tokom zime 2022./2023.", prognozira Matt Oxenford iz Economist Intelligence Unita.
U slučaju nestašice vlasti će prvo obustaviti opskrbu nekih preduzeća. U Francuskoj i Njemačkoj vlade upravo odlučuju koja će prvo biti žrtvovana. Ali i potrošači koji se griju ili kuhaju na plin također su pozvani na štednju energije, a Brisel traži od 27 država članica da za 15 posto smanje potrošnju plina.
Italija je proljetos pokrenula "Operaciju termostat" u cilju smanjenja grijanja i klimatizacije u školama i tijelima javne uprave. Tu inicijativu imitiraju Španija i Njemačka.
U Njemačkoj je pokrenuta kampanja koja potiče smanjenje klimatizacije, davanje prednosti javnom prijevozu ili nabavu tuša koji manje troši vodu. Mnogi gradovi smanjili su temperaturu u bazenima i štede na javnoj rasvjeti.
