Evropa se 2022. suočila s drugom najtoplijom godinom od kada postoje mjerenja, objavili su jučer naučnici, upozorivši na klimatske promjene i posljedične vremenske ekstreme koji su uništili usjeve, isušili rijeke i prouzročili smrt hiljade ljudi. Prema Službi EU za klimatske promjene Kopernik (C3S), godina 2022. je ujedno bila peta najtoplija od barem 1850. Također, da se Evropa zagrijava duplo brže od ostatka svijeta.
Inače, podaci C3S-a sežu od 1950., no podaci koji su ranije bilježeni potvrđuju da je protekla godina bila jedna od najtoplijih u historiji mjerenja. C3S također ističe da je proteklih osam godina bilo najtoplije godine u svijetu od kada postoje mjerenja.
Planet je sada za 1.2 Celzijeva stepeni topliji nego u predindustrijskom periodu. Što je rezultat ljudskog djelovanja, a temperature u Evropi su se tokom posljednja tri desetljeća povećale više nego dvostruko od svjetskog prosjeka.
Evropa se zagrijava duplo brže od ostatka svijeta
"Već sada svjedočimo razornim posljedicama našeg svijeta koji se zagrijava", rekla je zamjenica direktora C3S-a Samantha Burgess. Koja poziva na hitno smanjenje emisije CO2 i na prilagodbu promjenama klime. Prošlo ljeto je bilo najtoplije u Evropi ikada, a temperature su obarale rekorde u brojnim zemljama, uključujući Hrvatsku, Italiju i Španjolsku.
Toplinski valovi su prouzročili dodatnih 20.000 smrti u evropskim zemljama, najviše u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. U kombinaciji s nestašicom vode silna vrelina prouzročila je sušu golemih razmjera. Analiza pokazuje da je to bila najgora suša u Evropi u posljednjih 500 godina.
Dvanaest evropskih zemalja oborilo temperaturne rekorde
Najveći porast temperature zabilježen je u kasno ljeto, oktobru i decembru. U Austriji je prosjek u oktobru 2022. bio 3.3 stepna viši od prosječne oktobarske temperature zabilježene između 1991. i 2020. Francuska i Slovenija također su zabilježile temperaturne anomalije od 3 stepena ili više tog mjeseca. Hrvatska i Grčka su u decembru imale 3 stepena više temperature od prosječnih.
Italija je bila toplija od prosjeka u svim mjesecima u godini osim u dva. Zabilježila je najveću mjesečnu temperaturnu anomaliju ikad za tri različita mjeseca, u maju, oktobu i decembru. Španjolska i Portugal oborili su rekorde u mjesečnim anomalijama u tri različite prilike.
Suha i vruća klima izazvala je šumske požare od Španjolske do Slovenije. Uslijed kojih je u atmosferi širom EU i Britanije završilo više stakleničkih plinova nego tokom bilo kojeg ljeta u zadnjih 15 godina. Globalne temperature će prestati rasti jedino ako zemlje postignu "nultu" stopu emisije štetnih plinova, tj. ako ne budu ispuštale više plinova u atmosferu nego što ih uklone.
Posljedice klimatskih promjena se posebno osjete
EU, Velika Britanija, Kanada i Japan će to nastojati postići do 2050., a Kina i Indija ciljaju kasniji datum. Za sada, međutim, globalna emisija štetnih plinova i dalje raste. Koncentracije CO2 u atmosferi su 2022. u prosjeku iznosile su 417 ppm (dijelova na milion). Što je najveća razina unazad više od dva miliona godina, ističe Kopernik.
Osim Evrope, i drugi dijelovi svijeta nose se sa štetnim posljedicama promjene klime, posebne siromašne zemlje poput Pakistana ili Somalije. Zbog klimatskog fenomena La Nina istok Australije zabilježio je znatno niže temperature od uobičajenih i puno više kiše.
Na Antarktici se dramatično smanjuje ledena površina te je u februara 2022. zabilježeno najveće smanjenje ledenog pokrova u 44 godine, koliko traje satelitsko praćenje.
