Eskaliralo psihološko ratovanje između SAD-a i Rusije oko Ukrajine brzo prilazi toački u kojoj miran izlazak iz krize više neće biti moguć, piše u svojoj analizi CNN.
Američki predsjednik Joe Biden, kao predstavnik zapadnih sila, posljednjih dana razmjenjuje oštre poruke s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom za kojeg CNN piše da koristi Ukrajinu kao taoca u pokušaju da prisili SAD na ponovne pregovore i drugačije "miješanje" karata nego su one promiješane kao rezultat Hladnog rata.
Ističu da bi prosječnom Amerikancu sukob oko države na istoku Europe mogao izgledati kao nečiji tuđi problem uz pandemiju i visoku inflaciju u SAD-u te domaće političke borbe, a Biden je već jasno rekao da neće slati vojsku u nečlanicu NATO-a Ukrajinu.
Najveći sukob konvencionalnih vojski od Drugog svjetskog rata
No, činjenica je da su se dvije najjače nuklearne sile upustile u najintenzijviji test namjera nakon pada Sovjetskog Saveza. Ruska invazija na Ukrajinu mogla bi dovesti do najvećeg sukoba konvencionalnih vojski u Evropi od završetka Drugog svjetskog rata. Za Amerikance je "na kocki" kredibilitet Zapada, percepcija SAD kao globalog lidera i moguće sekundarne posljedice na domaćem terenu, kao što bi bio visoki rast cijena nafte zbog krize.
SAD u cijeloj priči ne odustaje od odbijanja ustupaka Putinu koji bi ozbiljno kompromitirali NATO. A američke prijetnje o neviđenim sankcijama Rusiji ako napadne Ukrajinu i davanje odstupnice Putinu nisu dale reuzltate. Dapače, ukrajinska Vlada je kazala da je Rusija na kraju gomilanja vojnih snaga koje će im omogućiti potpunu invaziju.
"Ruski predsjednik, koji ima 100 hiljada vojnika na granici s Ukrajinom, ostavlja svijet da se pita šta će se dogoditi u partiji pokera velikih sila", piše CNN i dodaje da takvu poziciju upravo Putin i voli. Neki analitičari vjeruju da ruski lider blefira te je stvorio prijetnju invazijom kako bi ga u razgovorima Amerikanci shvatili kao ravnopravnog sagovornika.
Drugi prijetnju da će destabilizirati Ukrajinu vide kroz prizmu bildanja nacionalističkih mišića za domaću upotrebu. No, on osjeti i slabost u SAD i vidi podjele u Evropi te shvata da, ako će ikada biti vrijeme za uništavanje ukrajinskih snova i prozapadnoj budućnosti - to je to upravo sada.
Uz Amerikance koji ne žele pristati na njegove zahtjeve i uz toliko svog ugleda koji je stavio na kocku u ovoj krizi, teško je da će se Putin samo tako povući. I Biden je u svojem govoru napomenuo da samo i jedino Putin odlučuje o invaziji na Ukrajinu. "Nitko drugi neće donijeti tu odluku. Nitko drugi neće imati utjecaj na tu odluku. On donosi tu odluku", jasan je bio Biden.
Zašto je Ukrajina važna Putinu?
Kako bi se razumjela ta odluka, prvo treba reći zašto je Ukrajina toliko važna ruskom vođi. Putinu je kao bivšem KGB-ovcu raspad SSSR-a bio povijesna katastrofa. Širenje NATO-a na istok on vidi kao poniženje jedne civilizacije. Zato od Bidena i traži nešto što američki predsjednik nikada neće prihvatiti - uključujući i osiguranje da Ukrajina nikada neće biti primljena u NATO, kao i zahtjev da se zapadne trupe i vojna oprema maknu iz država bivšeg Varšavskog pakta, kao što su Poljska i Rumunjska, a Putin to smatra prijetnjom ruskoj sigurnosti.
Tokom posljednjeg desetljeća Putin je pokušavao ponovno oživjeti staru rusku sferu utjecaja nad bivšim sovjetskim državama kao što je Ukrajina. To je rezultiralo aneksijom Krima, koji je bio dio Ukrajine, 2014. godine. U zadnje vrijeme to se vidi i u Putinovoj pomoći u gušenju oporbenih zahtjeva i protesta u Bjelorusiji i Kazahstanu. S obzirom na njegov autokratski režim jasno je da on zapadni tip demokracije u Ukrajini ne želi tolerirati.
Biden je tokom svoje konferencije za medije dao do znanja kako se Putin bori kako bi osvetio povijesne nepravde i pokušava utabati put za veću rusku ulogu u svijetu 21. stoljeća. U Putinovom projektu jačanja Rusije je dio i o rušenju ugleda Zapada, a posebno SAD-a.
Analitičari smatraju da se zbog tog cilja upleo u američke izbore 2016. godine, a i sada kandidat kojeg je podržavao i bivši predsjednik Donald Trump, predvodi napad na američku demokraciju što se uklapa u Putinove ciljeve. Biden je oslabljen na domaćem terenu usred ukrajinske krize zato što je Trump milione ljudi uvjerio da je nelegalni predsjednik.
Zapad se podijelio, Putin to obilato koristi
Američki predsjednik Joe Biden je mjesecima pokušavao uvjeriti zapadne saveznike na ujedinjenje oko Ukrajine oko paketa sankcija koje bi odvojile rusko gospodarstvo od zapadne ekonomije. No, u tome nije uspio pa je i ove sedmice francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao na "europski kanal" prema Putinu, čime je još jednom podijelio zapad što ruski predsjednik obilato koristi.
Drugi dio Bidenove taktike je "crtanje" mogućeg dugog i krvavog rata u Ukrajini u trenucima dok SAD pokušava naoružati tu državu kao što su naoružavali i mudžahedinske borce koji su 80-ih godina borili protiv sovjetskog Saveza.
"Možeš ući i, nakon nekog vremena, uz velike gubitke i ekonomske gubitke, okupirati Ukrajinu. No, za koliko godina? Jednu? Tri? 10? I koja će biti cijena toga", rekao je Biden, a Putin sigurno mora razmišljati i kako će ruska javnost reagirati kada se njihovi vojnici u mrtvačkim vrećama u velikom broju počnu vraćati u Rusiju.
Ukrajina skreće pogled s Kine
Bidena bi rat u Ukrajini mogao skrenuti s američkog najvažnijeg dugoročnog vanjskopolitičkog cilja, a to je izazov koji svijetu predstavlja Kina. Pod udarom će se naći i principi koje propagira SAD kao lider slobodnog svijeta ako jedan moćan političar može uništiti manju demokraciju bez ikakvih posljedica. Kina i Tajvan će posebno gledati kakva će biti reakcija SAD-a.
Ako Putin napadne Ukrajinu, Biden će izgledati kao slabi lider, a već ga sada takvim prikazuje politička oporba, odnosno republikanci, koji se nadaju da će baš na tome dobiti izbore ove godine, ali i da će ponovno osvojiti predsjedničko mjesto 2024.
Moskva prijeti ozbiljnim posljedicama
Rusija je u petak zaprijetila Zapadu "najozbiljnijim posljedicama" nastavi li ignorirati njezinu "legitimnu zabrinutost" zbog vojnih pojačanja SAD-a i NATO-a u Ukrajini i na ruskim granicama. "To se može izbjeći bude li Washington reagirao pozitivno na naše prijedloge o sigurnosnim jamstvima na koje ćemo, nadamo se, dobiti pisani odgovor od SAD-a, stavku po stavku iduće sedmice", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
To stajalište preneseno je američkom šefu diplomacije Antonyju Blinkenu, koji se u petak u Ženevi sastao s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom. "Antony Blinken je bio jasno obaviješten da će daljnje ignoriranje legitimne zabrinutosti Rusije, ponajprije zbog toga što SAD i njihovi saveznici iz NATO-a vojno koriste teritorij Ukrajine, u kontekstu razmještanja velikih snaga i sredstava Saveza u blizini naših granica, imati najozbiljnije posljedice", poručila je Moskva.
Rusija je na tom susretu inzistirala i na "uspostavi izravnog dijaloga" između Kijeva i proruskih separatista na istoku Ukrajine, gdje je u ratu od 2014. poginulo više od 13.000 ljudi. Po Moskvi, Blinken i Lavrov konstatirali su da su rusko-američki odnosi "u nezadovoljavajućem stanju" te su se dogovorili da će nastaviti "normalizaciju rada" svojih diplomatskih misija, u svjetlu niza uzajamnih protjerivanja diplomata i problema s vizama.
"Rusija podržava da se ponovno omogući puna diplomatska prisutnost na recipročnoj osnovi", poručilo je rusko ministarstvo tražeći ipak da se brzo vrati rusku diplomatsku imovinu koju su zaplijenile američke vlasti.
Češka donira topničku municiju
Češka ministrica odbrane Jana Černochova predložit će vladi sljedeće sedmice slanje pošiljke topničke municije Ukrajini u vrijeme dok se strahuje da Rusija možda priprema invaziju. Černochova je rekla da je Češka odabrala streljivo kalibra 152 milimetra s popisa zaliha koje je zatražila vlada u Kijevu.
"To bi bila donacija, rješavamo proceduru kako bi se to moglo obaviti što je prije moguće. Jasno poručujemo Ukrajini da smo uz nju", rekla je ona nakon sastanka s ministrom vanjskih poslova Janom Lipavskyjem oko tog pitanja.
Černochova je rekla da će daljnji detalji o pošiljci biti objavljeni nakon što vlada razmotri taj prijedlog sljedeće srijede. Lipavsky je rekao da je Češka spremna za "najgori scenarij" u situaciji uzrokovanoj ruskom "taktikom ucjene koja prijeti invazijom na Ukrajinu".
NATO odbacuje zahtjev Moskve o povlačenju iz Bugarske i Rumunije
NATO je u petak odbacio ruske zahtjeve o povlačenju snaga iz Rumunije i Bugarske, dok se nastavljaju diplomatski napori da se spriječi rat, nakon što je Rusija nagomilala desetke tisuća vojnika na ukrajinskim granicama. "NATO se neće odreći svoje sposobnosti da štitimo i branimo jedni druge, uključujući prisutnost vojnika u istočnom dijelu Saveza", rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu u priopćenju.
Moskva je zatražila obvezujuća jamstva od NATO-a da će blok prestati sa širenjem na istok i vratiti se na granice iz 1997., piše Reuters. Rusija je ranije u petak zatražila povlačenje vojnika NATO-a iz dviju članica tog saveza Bugarske i Rumunjske kako bi se smirile napetosti oko Ukrajine, a dvije su zemlje odbacile te "neprihvatljive" zahtjeve.
Odgovarajući na pitanje što bi jamstva značila za Bugarsku i Rumunjsku koje su se priključile NATO-u 1997., ministarstvo je reklo da Rusija želi da se svi vojnici, oružje i druga vojna oprema povuku iz te dvije zemlje. NATO je odbacio te zahtjeve, rekavši da će bi oni stvorili zemlje prvog i drugog reda unutar NATO-a, što Savez ne može prihvatiti.
"Odbacujemo bilo kakvu ideju o sferama interesa u Evropi. Uvijek ćemo odgovoriti na bilo kakvo pogoršanje našeg sigurnosnog okoliša, uključivo kroz jačanje naše kolektivne obrane", rekla je glasnogovornica. "NATO je na oprezu i nastavlja procjenjivati potrebu za jačanjem istočnog dijela našeg Saveza", dodala je.
Neprihvatljiv zahtjev
Oko 1000 američkih i 140 italijanskih vojnika u rotacijama je stacionirano u Rumunjskoj, uz desetke poljskih vojnika. U utorak je Bukurešt rekao da je spreman primiti još američkih vojnika na svom tlu. Bukurešt je ocijenio "neprihvatljivim" zahtjeve Rusije o povlačenju NATO-ovih vojnika u okviru sporazuma o deeskalaciji napetosti o Ukrajini.
"Takav je zahtjev neprihvatljiv i ne može biti dio pregovora", priopćilo je rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova i poručilo da su takve izjave "neprimjerene i neutemeljene".
Jačanje vojne prisutnosti Saveza je "defenzivno u odnosu na sve agresivnije ponašanje Rusije u regiji", piše Bukurešt i to "unatoč pokušajima NATO-a da ostvari konstruktivan dijalog".
Bugarska ima sporazum sa Sjedinjenim Državama o raspoređivanju do 5000 vojnika u rotacijama. Bugarski premijer Kiril Petkov inzistira na "suverenitetu svoje zemlje koja je sama odabrala pristupiti NATO-u". "Sami odlučujemo kako ćemo organizirati našu obranu u suradnji s partnerima", rekao je u parlamentu i naglasio da Sofija neće biti "članica druge zone".
NATO-ovih je vojnika još oko 5000 raspoređeno u Poljskoj i baltičkim zemljama.
