Hladna fronta proteklih je nekoliko sedmica zahvatila veliku dio Evrope, a ogromni tankeri koji prevoze gorivo kroz Crveno more su zbog sukoba na tom području preusmjereni na druge, duže, plovne puteve. Ova dva faktora, očekivalo se, povećat će cijenu plina. No cijena plina samo je padala, piše Bloomberg.
Iako je još prerano reći da je Evropa sasvim neovisna i osigurana, i da problema s gorivom neće biti, to što se dogodilo ovaj mjesec umiruje. Pad cijena plina u takvim okolnostima šalje snažnu poruku da je najgora noćna mora koja je dovela do skoka računa za energiju i gurnula inflaciju na višegodišnje vrhunce stvar prošlosti.
Evropa je prošle godine skupila rekordne rezerve plina, i još uvijek osjeća benefit toga. Pored toga, sve su snažniji dotoci iz obnovljivih izvora energije, a i zima je donedavno bila relativno blaga… Sve je to doprinijelo povoljnoj cijeni plina. Nažalost, u formiranju te cijene ulogu ima i spori gospodarski rast, jer se ograničava potražnja za energijom u velikim industrijskim silama, s Njemačkom na čelu.
Sve ovo znači da su trgovci svjesni kako Evropa u ovom trenutku, s ovakvim zalihama, dotokom i potražnjom, ima dovoljno energije da dočeka proljeće.
Iako sve ukazuje na to da je najgora kriza prošla, Evropa je ušla u novu stvarnost koja ima svoj popis izazova.
Stari se kontinent sve više oslanja na obnovljive izvore energije, iako to znači da ćemo se morati nositi i s povremenim prekidima te proizvodnje. S gubitkom ruskog plina, o kojem je bila pretjerano ovisna prije invazije na Ukrajinu, također je morala tražiti druge izvore kako bi zadovoljila svoje potrebe za gorivom. To znači natjecanje s drugim dijelovima svijeta za udio inozemnog ukapljenog prirodnog plina.
“Samo gledajući cijene, čini se da je kriza gotova”, rekao je Balint Koncz, voditelj trgovine plinom u MET Internationalu u Švicarskoj. "Međutim, sada se oslanjamo na globalne faktore koji se mogu brzo promijeniti."
“Cijene bi mogle ponovno porasti, čak i u ovoj sezoni grijanja, ako dođe do iznenadnog prekida opskrbe ili dužeg hladnog vremena”, rekao je.
Jedan od ključnih rizika je Bliski istok usred napada na brodove u Crvenom moru, piše Bloomberg, ruti koju Katar koristi za slanje LNG-a u Evropu. Tankeri za naftu i plin izbjegavaju to područje, umjesto da obiđu južni vrh Afrike. Tipičnog dana, otprilike dva do tri LNG broda koristila bi prolaz, prema podacima iz Kplera.
Cijene plina pale su gotovo 60% u 2023. i pale su za daljnjih 12% do sada ove godine, što bi trebalo pomoći u smanjenju potrošačkih računa za energiju.
U Ujedinjenom Kraljevstvu će državno regulirana gornja cijena do proljeća pasti za gotovo 14%, procijenila je konsultantska kuća Cornwall Insight u decembru.
"Ovo je druga zima koju Evropa proživljava bez ruskog plina", rekao je Kim Fustier, voditelj evropskog istraživanja nafte i plina HSBC Holdings Plc. "Činjenica da sada postoji presedan - zima 2022.-2023. koja je prošla bez ikakvih problema - pomaže u smirivanju živaca trgovaca."
Izgradnja obnovljive energije u Evropi znači sve manji udio plina u mješavini električne energije na kontinentu. Povećanje broja vjetroturbina i solarnih instalacija pomoglo je smanjenju potrebe za gorivom, zajedno s oporavkom francuske nuklearne proizvodnje prošle godine.
Ali pred nama je dug put, s mnogo mogućih prepreka. Ugovor o tranzitu plinovoda između Rusije i Ukrajine istječe krajem ove godine — i malo je vjerojatno da će biti obnovljen — što znači da bi kontinent mogao dobivati još manje plina iz Rusije. Iako postoje golema globalna ulaganja u LNG, velik dio novih kapaciteta neće doći na tržište do 2025. i 2026. godine.
Također, moramo računati na to da ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći, opterećuju elektroenergetske sisteme i ponekad povećavaju potražnju za plinom.
Kako je Evropa ograničila upotrebu plina da bi se nosila s ruskim smanjenjem opskrbe
Potražnja za plinom mogla bi se donekle oporaviti ove godine, ali bi trebala ostati ispod razine prije krize, procjenjuje Stanley Morgan.
Pad cijena plina od vrhunaca 2022. nije uvijek bio stabilan.
Intenzivni napadi volatilnosti - od štrajkova LNG-a u Australiji do prekida rada u SAD-u do izbijanja rata između Izraela i Hamasa - uzrokovali su skokove, iznova nas podsjećajući da nije zajamčeno da će trenutni mir potrajati.
"Još uvijek smo vrlo oprezni šta će se sljedeće dogoditi", rekao je Stefan Rolle, voditelj energetske politike u njemačkom Ministarstvu energetike, na Američkom energetskom summitu u New Orleansu u četvrtak.
