Euro i dalje pluta neposredno na rubu pariteta vrijednost s američkim dolarom. U ponedjeljak oko podneva, prema podacima Refinitiva, za jedan se euro dobivalo 1.0099 dolara. Takav odnos vrijednosti nije zabilježen od 2002. godine.
Nije loše prošao samo euro, i japanski jen pada jer je vrijednost dolara prošle sedmice u odnosu na ostale valute dosegla novu najvišu razinu u 20 godina. Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 1,5 posto, na otprilike 107,00 bodova, a u jednom je trenutku dosegnuo i 107,79 bodova, novu najvišu razinu u 20 godina, piše Jutarnji.
Politika američke centralne banke
Rast američke valute, pojednostavljeno rečeno, posljedica je odluka američke emisijske banke, Fed, da krene ranije u podizanje referentnih kamatnih stopa koje se sada kreću od 1,5 - 1,75% (početkom godine su bile gotovo na nuli). Interes za dolarom povećala je objava zapisnika junske sjednice Feda koji je pokazao spremnost da se na sjednici u julu kamate podignu za još 0,5 do 0,75%.
Politika američke centralne banke je na svaki način spustiti inflaciju, koja je u maju bila 8,6% (a očekuje se da bi za ovaj mjesec porasla na 8,8%), jer su čelnici uvjereni da je recesija, koju bi moglo izazvati podizanje kamata, manja prijetnja. Prošlog je petka opet potvrđeno da je tržište rada i dalje snažno (nezaposlenost je 3,6%) što garantuje da će Fed ispuniti obećanje o podizanju kamata. Interesantno je da je stopa zaposlesnosti 62,2% i odnos zaposlenih prema ukupnosti stanovništva 59,9%, što je oboje ispod razine u februaru 2020. godine kad je počela javnozdravstvena kriza (63,4% i 61,2%).
James Mackintosh iz The Wall Street Journala navodi da je dolar ojačala kombinacija ekonomske logike i monetarne podrške. “Ekonomija opravdava snažan dolar ne zato što je rast u SAD-u posebno snažan - dapače, podaci su u posljednje vrijeme bili vrlo razočaravajući - već zato što je na drugim mjestima gore”, napisao je. Monetarna je logika očita jer američka valuta donosi veće prinose od ostalih u razvijenom svijetu. Potvrda su toga suverene obveznice s dospijećem od 10 godina gdje je prinos na američke 1,78% veći nego na njemačke.
Euro izgubio više od 10 posto vrijednosti
Euro je od početka ove godine izgubio više od 10% vrijednosti jer se našao izložen nizu negativnih faktora. Ekonomija se relativno dobro oporavljala od javnozdravstene krize, ali je nastupila kriza s cijenama energenata koji su postali pogonsko gorivo inflacije pa se u junu penje na 8,6%. Evropska centralna banka (ECB) je bila opreznija od Fed-a pri podizanju kamata i duže je vodila politiku monetarnog popuštanja smatrajući da će inflacija doći do vrhunca sredinom godine i ne želeći prigušiti ekonomski oporavak. Povećanje kamatnih stopa očekuje se ovog mjeseca s vjerovatnim nastavkom u septembru i kasnije. Na to je došla ruska agresija na Ukrajinu koja snažnije utječe na EU nego na SAD pa je sve više prognoza o mogućoj blagoj recesiji u EU krajem godine.
Chelsey Dulaney i Caitlin McCabe u WSJ pišu da ni paritet vrijednosti eura i dolara ne bi polučio supstancijalne posljedice za tržišta ili ekonomiju, ali ima psihološki utjecaj te simbolizira različite ekonomske putanje na dvije strane Atlantika. Slabiji euro mogao bi jačati inflaciju, dodaju, jer uvoz postaje skuplji dok izvoz ne pojeftinjuje jer je opreterećen problemima u opskrbnim lancima (njemačka logistička tvrtka HHLA apelirala je u junu na svaku kariku u lancu opskrbe, od klijenata do željeznica, da se bolje koordiniraju u okolnostima poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini) i prijetnjom prekida dotoka energenata iz Rusije.
Ekonomski mediji apostrofiraju da je Njemačka u maju zabilježila manjak u trgovinskoj razmjeni sa svijetom prvi put od 1991. godine zbog visokih troškova uvoza energije i pada izvoza koji je u maju pao za 0,5% u odnosu na april kada je porastao 4,4%. Uvoz je porastao 2,7%, usporivši u usporedbi s aprilom kada je bio uvećan 3,5%.
Potražnja za američkim državnim obveznicama
Procjene na financijskim tržištima govore da bi euro mogao pasti i ispod 1 dolara, ali ne očekuju da sklizne niže od 95 centi, upozoravajući da bi to bio znak ozbiljne krize. Primirje u Ukrajini zaustavilo bi pad eura, a slijediti bi trebao pad inflacije da se ekonomska situacija stabilizira. Što je važno za budućnost eura, danas druge valute u kojoj centralne banke čuvaju rezerve.
Dr. Kristijan Kotarski nedavno je pregnatno opisao da su “historijski korijeni američke dolarske hegemonije duboki i utoliko nije realno očekivati da će se stanje brzo promijeniti”. Koroborira to sljedećim podatkom: “Američko obvezničko tržište vrijedi 46 biliona američkih dolara, što je 38,6% vrijednosti globalnog obvezničkog tržišta “teškog” 119 biliona američkih dolara. Potražnju za američkim državnim obveznicama i vrijednosnim papirima osiguranima hipotekama motivira sigurnost, fleksibilnost i likvidnost. Neizostavnu ulogu igra i očekivanje nastavka efikasnosti američkih ulaganja u nove tehnologije s visokim povratom na uloženo.”
