Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell u nedjelju je poručio da su neke države članice EU spremne dati Ukrajini i svoje borbene avione. Već do utorka bilo je jasno da - nisu.
Spominjalo se da bi se radilo o radilo o oko 70 aviona, najvjerovatnije Mig-29 i Su-25, a koji bi došli iz Poljske, Slovačke i Bugarske. Sve tri zemlje naknadno su poručile da borbene avione Ukrajini ipak neće donirati. Naime, Bugarska i Slovačka time bi de facto ostale bez borbenih aviona u trenutku kada im novi američki F-16 Block 70, koje su obje zemlje kupile, još nisu isporučeni. Bugarska je dodala i da u slučaju donacije MiG-ova Ukrajini ne bi imala avione kojima bi mogla čuvati vlastito nebo.
Štaviše, bugarski mediji javljaju kako je tamošnji premijer Kiril Petkov ideju nazvao "apsurdnom", rekavši kako njegova zemlja nema dovoljno aviona ili potrebnih dijelova da bi ih dijelila okolo.
Oglasio se i poljski predsjednik Andrzej Duda, rekavši kako je odlučeno da Poljska neće slati svoje avione u Ukrajinu. Isti stav zauzela je i Slovačka.
Duda je uz šefa NATO-a Jensa Stoltenberga objasnio kako savez neće riskirati uvlačenje u sukob između Rusije i Ukrajine, te neće slati borbene avione Ukrajini, a Stoltenberg je dodao kako NATO neće biti dio ovog sukoba.
- NATO neće slati svoje snage u Ukrajinu ili prebacivati avione u ukrajinski zračni prostor - kazao je Stoltenberg.
Ruska dominacija
Podsjetimo, predsjednik Volodimir Zelenski, ali i brojni drugi Ukrajinci, pozvali su NATO da uvede zonu zabrane leta na ukrajinskom zračnom prostoru, no NATO i SAD su jasno rekle kako bi to bila eskalacija koja bi ih uvela u sukob s Rusijom.
Ukrajinske zračne snage dosad su pretrpjele nemale gubitke. Tako je potvrđeno da je uništen jedan Suhoj Su-27 čiji su ostaci pali na kuće u okolici Kijeva, a kratko je objavljeno i da je tokom jedne zračne bitke poginuo i legendarni pilot Oleksandr Oksančenko.
Jasno je da Ukrajina ima potrebu za ojačavanjem svojih zračnih snaga kako bi se branila. Dosad su koliko-toliko uspijevali spriječiti da Rusija ima totalnu nadmoć u zraku, ali to bi se ubrzo moglo promijeniti. Istovremeno, Rusija je značajno jača kada je u pitanju protivzračna odbrana.
S druge strane, avion Suhoj Su-27, koji je 24. februara iz još nepoznatih razloga odletio u Rumuniju, vratio se kući u Ukrajinu. Avion se vratio usred ratnih zbivanja.
Rumunsko ministarstvo odbrane objavilo je da je Su-27 napustio njihovu zemlju na zahtjev ukrajinskih vlasti te nije bio naoružan kada je poletio. Do ukrajinske granice pratila su ga dva rumunska aviona MiG-21, a kada je prešao na ukrajinski zračni prostor dočekala su ga dva nespecificirana ukrajinska lovca.
Kako je Su-27 završio u Rumuniji
Rumunsko ministarstvo najprije je objavilo kako su njihovi lovci F-16 presreli avion nakon što je ušao u rumunski zračni prostor radi "neodobrenog leta".
Nakon što je sletio, "ukrajinski vojni pilot predao se rumunskim vlastima, te su poduzete sve potrebne mjere", rekli su iz ministarstva.
Kada je sletio, ukrajinski je avion bio potpuno naoružan, no u matičnu zemlju vratio se bez ikakve bojne opreme. Razlog je što iz NATO članice prema propisima ne smije u ukrajinski prostor uletjeti bilo kakva naoružana letjelica kako se ne bi smatralo provokacijom rata.
Da je, primjerice, Su-27 pri svom povratku u bazu u Ukrajini oborio ruski zrakoplov, to bi moglo dovesti do velike eskalacije i međunarodnog incidenta.
Stoga se avion vratio razoružan, ali u Ukrajini su ga dočekala dva opremljena domaća lovca. Njegovo naoružanje bit će vraćeno Ukrajini drugim transportnim načinima, s obzirom da NATO ionako opskrbljuje Ukrajinu s raketama zrak-zrak.
No, The Drive ponavlja kako je nejasno zašto je SU-27 uopšte otišao u Rumuniju. Moguće je da se nije mogao vratiti s neke od misija tokom ruskih napada ili da je njegova baza razorena, pa je rumunska baza bila najbliže moguće sletište. Nepotvrđene informacije govore da je, uslijed napada, onemogućena komunikacija aviona sa zapovjedništvom.
