Čak nešto više od 16 sati razgovora online nije pomoglo ministrima finansija država Evropske unije da se dogovore kako da blok spasu teških ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa.
Kako prenose mediji, EU se podijelila na dva bloka. Jedan predvodi Italija, dok drugi predstavlja Nizozemska. Ključ mimoilaženja je u tome kako pokriti svaki euro koji se pusti u promet.
Italija, Španija i Francuska traže da se novac koji se da firmama i radnicima pokriva euro-obveznicama, čime bi cijela EU, gdje je euro platežno sredstvo, solidarno pokrivala dug.
Nizozemska je kategorički protiv i traži da svaka od država koja uzme novac iz korona-fonda, ima precizan plan njegovog vraćanja.
Kompromis nije bilo moguće postići ni nakon više od 16 sati pa će ministri finansija ponovo pred kamere i kompjutere u četvrtak, na nastavak online sjednice.
Predsjedavajući sastanka, portugalski ministar finansija Mario Centeno objavio je da je „nakon 16 sati razgovora dogovor blizu, ali još nije postignut". Dodao je da je obustavio razgovore i najavio nastavak sutra.
Problem nije nimalo bezazlen. S jedne strane, EU će za oporavak od pandemije morati izdvojiti barem 1.500 milijardi eura! Nije samo problem u tome kako će se taj novac, koji će se morati plasirati po vrlo niskim kamatama, a nekoliko stotina milijardi eura moralo bi biti poklonjeno, već i kako pokriti i čime toliku emisiju novca.
Neki od ekonomista sve glasnije upozoravaju da ne samo EU, već i svijet, srljaju u hiperinflaciju!
Uz to, institucije EU su pod baražnom vatrom javnog mnijenja u većini država – članica bloka. Iako se Brisel praktično ništa ne pita, on je izgovor za sebičnost i nesposobnost vlada zemalja ovog bloka.
Koliko je kriza ozbiljna može se vidjeti i po izjavi premijera Španije Pedra Sancheza koji je upozorio da, ukoliko se ubrzo ne nađe dobro rješenje, „EU bi se mogla raspasti".
Vjerovatno su zbog toga francuski i njemački ministar finansija bili vrlo agilni i glasni, pozivajući na zdrav razum i dogovor.
Neuspjeh ministara finansija dao je nove argumente populistima i euroskepticima, ali i rasplamsao staru podjelu na bogati sjever i siromašni jug. Sličnu krizu imali smo prilike pratiti tokom recesije 2008. godine. Metodologija koja je tada konačno prihvaćena za preraspodjelu tereta izlaska iz recesije sada se prosto ne može primjeniti jer situacija nije ista. Mnogo je gora.
Mediji javljaju da se vode intenzivni razgovori evropskih lidera o kompromisnom rješenju, ali i da sve protiče uz izrazitu nervozu i smanjenu toleranciju, posebno od država koje su najgore pogođene pandemijom.
