U petak je u Briselu uklonjena velika prepreka planu Evropske unije da i u međunarodnim poslovima slijedi zeleniju politiku, i politiku koja bi vodila računa o poštivanju ljudskih prava. Naravno, svi očekuju da će na tom putu biti velikih udaraca po ekonomiju EU.
Nakon dugotrajnih odbijanja iz pojedinih zemalja članica, piše Politico, ambasadori EU-a dali su zeleno svjetlo predloženim pravilima nadzora lanca opskrbe poslovanja. Ova nova pravila će od firmi zahtijevati da nadziru svoje lance opskrbe, i ne posluju s onima koji krše ljudka prava ili štete okolišu.
Nizozemska zastupnica Lara Wolters iz Socijalista i demokrata, koja vodi rad na dosjeu u Evropskom parlamentu, pozdravila je odobrenje zemalja članica kao dugo očekivanu "pobjedu u borbi da se firme drže odgovornima za ljude i okoliš".
Belgijsko predsjedanje Vijećem EU-a uspjelo je u posljednji trenutak spriječiti pokušaj zemalja — koje su isprva predvodili njemački liberali — da potpuno zakopaju tu mjeru. Ali kompromis je imao visoku cijenu.
Predsjedništvo je ove sedmice predložilo niz izmjena kako bi ublažilo tekst i pridobilo zemlje koje su bile neodlučne.
Prema konačnom tekstu dogovorenom u petak, pravila će se primjenjivati na firme koje zapošljavaju više od 1000 ljudi s godišnjom prodajom od 450 miliona eura. To je više od firmi s najmanje 500 zaposlenika i prometom od 150 miliona eura, kao što je prvobitno predloženo u dogovoru koji su EU pregovarači postigli u decembru.
"Trgovina u zadnji čas znači da će zakon sada obuhvatiti samo mali broj firmi, što nije u skladu s njegovim početnim ciljem da se uhvati u koštac sa cjelokupnim utjecajem firmi na okoliš", rekla je Anaïs Berthier, voditeljica ureda nevladine organizacije ClientEarth u Briselu.
U tekstu se također predlaže brisanje svih referenci na visokorizične sektore koji bi u prethodnim verzijama teksta bili podložni strožim obvezama dubinske analize. Obaveze nadzora opskrbnog lanca više se ne bi primjenjivale na zbrinjavanje proizvoda, kako je prvobitno bilo predviđeno.
Svojim izmjenama predsjedništvo je uspjelo umiriti ključne protivnike, uključujući Italiju i Francusku. Njemačka je, zajedno s manjim zemljama, uključujući Bugarsku i Švedsku, bila suzdržana pri glasanju.
Rim je povezao svoju podršku pravilima sa zahtjevima za zakon o odvojenom pakiranju, koji je odobren ranije u petak . Nakon što je dobio daljnje ustupke u vezi s pravilima pakiranja, Rim je glasovao za revidirano pravilo opskrbnog lanca.
“Pokazali smo u Briselu da postoji Italija koja ne popušta pred rješenjima koja kažnjavaju našu industriju, već je sposobna nastaviti pregovarati do kraja na odlučan način, zalažući se za dobrotu svojih argumenata, cijeneći naše izvrsnost i uspjeli bitno promijeniti konačni rezultat,” rekla je Meloni u izjavi.
Kamenita cesta
Zeleno svjetlo od petka slijedi nakon niza godina trnovitih razgovora, radi se o kontroverznom dosjeu u kojem su se sukobljavali moćni lobisti.
Kada je Evropska komisija prvobitno izradila tekst, piše Politico, korporativni lobisti postigli su prvu veliku pobjedu kada je izvršna vlast EU bila prisiljena odgoditi svoj početni prijedlog.
Nakon što je Komisija konačno predstavila tekst u februaru 2022., uslijedile su gotovo dvije godine pregovora. Pregovarači EU-a konačno su zaključili dogovor u decembru — i, baš kad je dogovor prešao ciljnu crtu, Francuska je dobila izuzeće za financijske institucije.
Veliki poduzetnici brzo su ustvrdili da zakon nije primjenjiv.
"Odobravanje zakona o opskrbnom lancu EU-a dodatno je nazadovanje konkurentnosti Evrope i stvara nove prepreke sigurnosti opskrbe i diverzifikaciji evropske ekonomije", rekao je Siegfried Russwurm, predsjednik Saveza njemačkih industrijalaca (BDI) nakon glasanja u petak.
To je uprkos činjenici da je Njemačka već usvojila vlastiti zakon o opskrbnom lancu, a njegovo stupanje na snagu na razini EU-a izjednačilo bi uvjete za firme koje pokreću najveće evropsku ekonomiju.
Pravila opskrbnog lanca još trebaju odobrenje Evropskog parlamenta prije nego što mogu stupiti na snagu. Zastupnici u odboru za pravna pitanja trebali bi glasati o dosjeu sljedeće sedmice, dok se na plenarnoj sjednici parlamenta očekuje potpisivanje u aprilu.
Ranije ove sedmice, zemlje su potpisale evropsku zabranu proizvoda proizvedenih prisilnim radom, mjeru koja ide ruku pod ruku s pravilima opskrbnog lanca, a koja nastoji konkretnije ciljati na zlostavljanje rada u Kini.
Uprkos "ciničnim igrama" koje igraju evropski čelnici poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, italijanske premijerke Giorgie Meloni i njemačkog ministra financija Christiana Lindnera, "belgijsko predsjedanje Vijećem uspješno je nadvladalo blokadu država članica", dodao je Wolters.
