Turska je objavila službeni popis zahtjeva za ulazak Švedske u NATO, budući da predsjednik Erdogan evropsku sigurnost smatra polugom u ratu s Kurdima, piše Daily Mail.
Ankara želi 'konkretna uvjeravanja' da će Švedska prekinuti političke veze, prestati slati novac i odbiti isporučiti oružje za grupe koje su povezane s PKK - koju Turska, EU i SAD smatraju terorističkom grupom.
Predsjednik Erdogan također želi da Stockholm ukine embargo na oružje Turskoj uveden kada je ta zemlja napala kurdske grupe u sjevernoj Siriji 2019., na poziv tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.
Zahtjevi su Tursku doveli na novu ivicu sukoba sa svojim saveznicima u NATO-u, prijeteći da će potkopati evropsku sigurnost i jedinstvo u jeku ruske invazije na Ukrajinu.
Finska i Švedska sutra će poslati diplomatska predstavništva u tursku prijestolnicu u pokušaju da pridobiju Erdogana, izjavio je danas finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.
Erdogan se pojavio kao jedini protivnik da Finska i Švedska - već 'partnerske nacije' NATO-a - postanu punopravne članice saveza, pojačavajući snagu saveza s do 1 milion vojnika, istovremeno imajući koristi od zaštite sjevernoatlantskog pakta.
Do sada je Erdogan samo rekao da njihova podrška 'terorističkim grupama' znači da on 'ne može biti za' njihovo pridruživanje, no u utorak je detaljno iznio svoje protivljenje kandidaturi Švedske.
U dopisu koji je distribuirao vladin press odjel izneseno je pet zahtjeva Stockholmu koji se uglavnom odnose na njegove odnose s PKK, govoreći kako očekuje 'principijelne korake i konkretne garancije' kako bi Turska odustala od proivljenja prijemu te zemlje u NATO.
Švedska je, poput Turske, proglasila kurdsku PKK terorističkom grupom i to je zvanična politika zemlje od 1980-ih, pa ih ne podržava izravno.
Ali pruža podršku kurdskim grupama koje djeluju u sjevernoj Siriji, a koje su predvodile koaliciju koju podržavaju SAD i koja se borila protiv ISIS-a u sirijskom građanskom ratu.
Turska na te grupe gleda kao na terorističke produžetke PKK i borila se protiv njih posljednjih godina.
Ankara je izdvojila isplate pomoći u ukupnom iznosu od stotine miliona dolara koje Švedska trebala uplatiti Sirijskom demokratskom vijeću do 2023., pozivajući na njihovo zaustavljanje.
Također optužuje Švedsku da šalje protutenkovsko oružje i dronove u regiju, a također želi da se takve pošiljke zaustave.
Drugi je zahtjev da Švedska - u čijem parlamentu ima šest zastupnika kurdskog porijekla - prekine političke veze s kurdskim grupama i deportira članove PKK unutar zemlje za koje smatra da su kriminalci natrag u Tursku.
Malo je vjerovatno da će Stockholm - koji je posljednjih godina primio oko 100.000 kurdskih izbjeglica - pristati na zahtjeve.
No, sve odluke NATO-a moraju se donositi potpunim konsenzusom, što znači da bi se Erdoganovo protivljenje moglo pokazati kobnim ako ga ne povuče.
Švedska i Finska odlučile su prekinuti desetljećima stare sporazume o neutralnosti ulaskom u NATO kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Barem od kraja Drugog svjetskog rata, obje su se nacije oslanjale na obavezu Rusije da ih neće napadati u zamjenu za to što ne dopuštaju da se njihov teritorij koristi za napad na Rusiju.
Međutim, Putin je raskinuo slične sporazume s Kijevom kada je napao Ukrajinu, što je skandinavske zemlje natjeralo na radikalno preispitivanje.
Ako se Erdoganovi prigovori mogu prevladati, Švedska i Finska bi se trebale brzo pridružiti savezu budući da su sve ostale članice dale znake odobravanja i namjere da ubrzaju proces.
To će značiti da će savez dobiti do milion novih vojnika, ako se finske rezerve uključe u ukupni broj.
Također će NATO-u staviti na raspolaganje najveću evropsku kolekciju ariljerije, zajedno s desecima vrhunskih borbenih aviona, brzih napadačkih čamaca i pet najtiših i najsmrtonosnijih podmornica na planetu.
I, što je najvažnije, sva će ta pojačanja biti smještena u blizini baltičkih država Estonije, Latvije i Litve koje su dugo bile najslabija tačka NATO-a i među članicama koje će najvjerovatnije biti napadnute.
Erdoganovo protivljenje članstvu Finske i Švedske uzdrmalo je savez, budući da se nije protivio tom potezu u preliminarnim razgovorima.
Opće je mišljenje da Erdogan stišće savez za ustupke - iako on inzistira da je protivljenje stvar principa i da ga se ne može pridobiti.
Drugi razlog mogu biti njegove bliske veze s Rusijom, koja sarađuje na nizu ključnih infrastrukturnih projekata u Turskoj, uključujući novu nuklearnu elektranu i ključni je dobavljač oružja.
Ankara je dosad provodila politiku nesvrstanosti u ukrajinskom sukobu, zabranjujući ruskim ratnim brodovima jačanje flote u Crnom moru kroz Bosporski tjesnac, ali također pozdravljajući dolazak sankcioniranih oligarha i njihovih jahti.
Turska je također zaprijetila novim upadom u sjevernu Siriju u ponedjeljak, u obnovljenim naporima za stvaranje 20 milja duboke 'sigurne zone' duž svoje južne granice u koju se mogu poslati milioni izbjeglica.
To bi značilo zauzimanje dijela teritorija od kurdskih grupa, pa bi se pritisak na Švedsku da odustane od svoje podrške mogao smatrati načinom da se one oslabe prije početka borbi.
Erdogan nije iznio više detalja, ali je rekao da će operacija započeti nakon što turske vojne, obavještajne i sigurnosne snage završe svoje pripreme.
