Posljednjih nekoliko godina uzdrmalo je Evropu do mjere koja je do sada nezabilježena - epidemija korone, agresija Rusije na Ukrajinu, ugroženi procesi snabdijevanja energentima i strujom, inflacija, gubitak radne snage, korupcija i kriminal na svim nivoima, postavili su brojne izazove i pitanja kako dalje.
Naravno, to je prilika i za neke iskorake koji se mogu promatrati kao pozitivni događaji i kao „buđenje“ svijesti i svjesnosti kupaca/potrošača ali i pojedinih država koje su svjesne neophodnosti promjena.
Ako koristimo podatke, kao ilustraciju, u promjeni odnosa prema Rusiji, kao glavnom energetskom snabdjevaču Evropske unije, vidimo prema podacima da je ukupna vrijednost samo uvezenog plina spala sa 123 milijardi dolara u 2021. godini na 53 milijarde dolara u 2022. godini.
To zaista ukazuje na dramatične promjene i potrebne prilagodbe novonastaloj situaciji i pripremi za nastavak ovako oštrog trenda promjena na tržištu energenata.
U svim segmentima - poduzetništvu, lokalnim zajednicama i gradovima te domaćinstvima – kupci su preuzeli veću odgovornost kada je riječ o vlastitim potrebama snabdijevanja energentima i postali informiraniji o rješenjima koja se nude.
End-to-end rješenja
Velike evropske kompanije nude rješenja, end-to-end uslugu. To znači da oni preuzimaju obavezu od analiziranja potreba kupaca koji koriste usluge odgovarajućih kompanija preko odgovarajućih ponuda do provedbe, praćenja i stručnog savjetovanja.
Jedna renomirana grupacija, koja je jedna od najvećih evropskih operatora elektroenergetskih mreža i mreža energetske infrastrukture te pružatelj inovativnih korisničkih rješenja, prednjači u ovim procesima.
Snaga ove kompanije leži u njenoj kombinaciji poslovanja, koje uključuju i energetske mreže, ali i korisnička rješenja.
Globalno energetsko okruženje se suočilo sa nizom dosada nezabilježenih izazova i promjena u godini kakva je bila 2022. godine.
Ona je utjecala na sve i postavila brojne izazove, i pred energetske kompanije i pred kupce. Ne smijemo se zavaravati, jer energetska kriza još nije gotova.
Predviđanja su da će 2023. biti izuzetno krizna godina.
Tržišna nestabilnost snabdijevanja energentima
Za energetsko tržište to znači da ćemo se uz nastavak energetske tranzicije i održavanja sigurnosti snabdijevanja energentima i cjenovne pristupačnosti morati pripremiti i za tržišnu nestabilnost.
No, kriza je donijela i određene povoljne promjene na tržištu, pa i u ponašanju kupaca.
Kao odgovor na krizu ubrzana je zelena energetska tranzicija i na nivou Evropske unije putem programa RePowerEU i u državama članicama Unije.
Spomenutom ubrzanju svjedočimo kroz rezultate poslovanja kompanija sa obnovljivim izvorima energije i kroz povećanje potražnje na brojnim tržištima.
Naime, 2022. je bila godina u kojoj je solarna energija prvi put u Evropi i u zemljama regije pokazala svoj puni potencijal.
Osim što se povećala potražnja za rješenjima ove kompanije iz oblasti solarne energije zabilježena je i promjena u načinu razmišljanju njihovih kupaca, ali i tržištu u cjelini.
Pojedine kompanije pružaju i pružat će i dalje end-to-end uslugu. To znači, kako je pomenuto, od analiziranja potreba kupaca, preko prilagođenih ponuda do provedbe, praćenja i stručnog savjetovanja.
Pozicioniraju se ne samo kao pouzdan energetski partner, nego i partner koji se može nositi sa aktuelnim i budućim energetskim kompleksnostima, isporučiti potrebna rješenja i pružati podršku u toku dužeg vremenskog perioda.
Promocija obnovljivih izvora energije
Mora se istaći da su ove kompanije i prije izbijanja krize počela sa promocijom obnovljivih izvora energije kao i efikasnim energetskim infrastrukurnim rješenjima.
O primjeni obnovljivih izvora energije i o njihovoj većoj primjeni govorilo se godinama. Međutim, pravo vrijeme je sada da se iskoristi zamah sa uvođenjem obnovljivih izvora energije.
Nužno je provesti ulaganja u tržište kako bi kompanije koje se time bave postali interesantni za domaće potrošače. Na tržištu je bezbroj izazova, kao npr. neujednačenost procesa kada je riječ o operatoru sistema.
Ne smijemo zaboraviti i na prepreke na lokalnom nivou, kao i manjak interesa kao i znanja o važnosti prelaska na obnovljive energije.
Moramo pomenuti i nedostatak ozbiljne strategije kada je energija u pitanju i prosto zaboravljanju višestruko korisne energije iz spaljivanja krutog otpada.
Za sada samo imamo samo pojedinačne pokušaje pojedinih kompanija, ali to nije ni približno koliko je potrebno da bi se izuzev dobijenje energije sačuvala i okolina.
Prilika je ovdje da pomenemo i reagiranja i zloupotrebe ovih procesa u Bosni i Hercegovini.
Nepopravljiva šteta
Kampanja koju je praćena kriminalnim investicijskim procesima nanijela je niz nepopravljivih šteta našim rijekama. O tome se malo razgovara. A ako se i razgovara niko ne pominje ozbiljan tretman i sankcioniranje onih koji su ovu štetu učinili kao i onih koji su ovu štetu omogućili.
U mnogim zemljama je u toku je izgradnja i fotonaponskih sistema koji proizvode energiju i istu troše na licu mjesta.
Tu je još niz energetskih rješenja za razne oblike korištenja energije, od grijanja do hlađenja. Ovim procesima se mora pristupiti mnogo ozbiljnije, sveobuhvatnije i odgovornije.
Svaki energetski investicijski ciklus mora pratiti i širi državni interes (koji uključuje očuvanje prirode uz proizvodnju energije). Proces snabdijevanja energentima mora biti cjelovito osmišljen jer na to imaju i obavezu.
U krajnjem slučaju, sredstva koja koriste ovi investitori alimentiraju se i iz nih sredstava koje uplaćuju konzumenti energije a koji, naravno, nisu uključeni direktno u investicijski ciklus.
Sve drugo je pogodovanje povlaštenima i onima koji su "blizu vatre", što se upravo kod nas i dešavalo.
U korist EU ide i objava Međunarodne energetske agencije od prije sedam dana, prema kojoj će kapaciteti obnovljive energije širom svijeta premašiti 45.000 gigavata u 2024.godini.
To je otprilike jednako energiji dobijenoj iz fosilnih goriva.
“Procjenjuje se da su novoinstalirani solarni paneli i kapaciteti vjetra uštedjeli potrošačima energije u EU 100 milijardi eura od 2021. do 2023. zamjenom skupe proizvodnje energije iz fosilnih goriva.
Cijene električne energije u Evropi bile su osam posto više u 2022. bez dodatnih obnovljivih", navodi IAE.
Naše perspektive
U Bosni i Hercegovini, zahvaljujući njenoj unutarnjoj strukturi, ne postoji želja za jedinstvenim nastupom. Tri elektroprivrede djeluju svaka za sebe.
Sem pojedinih segmenata sistema koji su harmonizirani, pod pritiskom međunarodne zajednice, nisu uspjeli izgraditi jedinstvenu energetsku strategiju BiH u energetskom segmentu.
Do podataka se u BiH teško dolazi ukoliko se radi o aktivnostima koje podrazumijevaju djelovanje na državnom nivou.
Zato koristimo one dostupne podatke koje mogu pomoći da steknemo koliko-toliko objektivnu sliku o budućim planovima.
O tim, nekim budućim pravcima djelovanja, govori se o predstojećim aktivnostima CIGRE.
Kako bi se ispunili zahtjevi energetske tranzicije, potrebno je postojeće teme CIGRE proširiti novim kao što su: vodonik, skladištenje energije, solarne i vjetroelektrane, mreže i fleksibilnost, učešće potrošača, održivost i klima, integracija sistema...
Neki studijski komiteti ove strukovne organizacije morat će se prilagoditi novim zahtjevima da bi očuvali CIGRE vrijednosti. Neki od njih su nepristranost, pristupačnost, transparentnost, napredak, saradnja, integritet i prilagodljivost.
Bilo kako bilo, mi moramo hvatati korak sa procesima u Evropi bez obzira koliko pojedinačni interesi ometali zajedničko interesno djelovanje u pravcu jačanja ne samo energetske perspektive naše zemlje.
(Autor teksta je Mirsad Đonlagić, ekspert iz oblasti energetike)
