Rekordne cijene i problemi s opskrbom plinom diljem Europe uoči zime izazivaju strah od energetske krize među dobavljačima i potrošačima. Samo od augusta cijene su skočile za 70 posto, a prema procjenama Financial Timesa, prirodni plin potreban za grijanje doma u oktobru je stajao i pet puta više nego prije godinu dana.
Za takva kretanja ne postoji jedan razlog, nego niz međusobno povezanih faktora na nacionalnoj i globalnoj razini. Među glavnima se navode potresi u Nizozemskoj, povećana potražnja plina u Aziji i politika ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Jutarnji.
Brzorastuće ekonomije
Energetski analitičari vjeruju da Europa trenutačno prolazi kroz prvu krizu energetske tranzicije. Mnoge zemlje nastoje prijeći na čistu energiju, poput solarne i energije vjetra, zbog čega se povećala potražnja za plinom koji je trebao biti energent u razdoblju prelaska s ugljikovodika na održivu energiju.
Ulagači su smanjili interes za ulaganje u razvoj fosilnih goriva jer vjeruju da bi oni mogli zastarjeti za 30 godina zbog prelaska ekonomije na nulte emisije CO2. Želja Europe da postane globalni lider u klimatskim promjenama utjecala je na šire promjene na tržištu, piše FT. Europa se oslonila za zalihe plina iz zemalja poput SAD-a i Katara. Sada su im brzorastuće azijske ekonomije, poput Kine i Indije koje se također odmiču od ugljena, postala rivali za te zalihe. Plinska je industrija nekada u cijelosti radila na cjevovodima od tačke A do tačke B, pri čemu se smanjivala regionalna konkurencija. No, rast industrije ukapljenog plina (LNG) stvorio je globalno tržište slično nafti. Ako svake godine Kina poveže 15 miliona domova plinskom mrežom, "to je kao da svake godine dodamo potražnju čitavih Nizozemske i Belgije", rekao je Henning Gloystein iz konzultantske kuće Eurasia Group. To u konačnici znači da kada zahladi u Kini, cijena plina raste u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.
Prekid proizvodnje
Iako je tokom cijele godine velika potražnja za plinom zbog proizvodnje električne energije i industrije, poput proizvođača gnojiva i čelika, svake zime potražnja raste zbog grijanja kuća. Zbog naglog povećanja potražnje tokom zime industrije su najčešće skladištile plin tokom ljeta. Jedno od takvih najvećih polja za skladištenje u Groningenu u Nizozemskoj je gotovo iscrpljeno. Potresi na tom području, izazvani desetljećima crpljenja plina ispod tla, natjerali su vladu da prekine proizvodnju. Nakon snažnog potresa u januaru 2018. vlada je obećala prekinuti proizvodnju plina do 2030. godine. Taj je datum naknadno pomaknut na 2022. godinu.
Padom domaće proizvodnje mnoge zemlje oslanjaju se na uvozne kapacitete. Ipak, s rastućim ekonomijama Azije sve je teže osigurati pošiljke LNG-ja. Azijska potražnja u posljednjem se desetljeću povećala za 50 posto. Katarski plin zato češće plovi prema Istoku gdje su kupci plaćali premiju za privlačenje pošiljaka.
Određene sankcije
Gazprom, ruski plinski magnat koji opskrbljuje Europu s više od trećine zaliha, postao je nepouzdani partner. Protekla duga zima presušila je skladišta u Rusiji i kontinentalnoj Europi. Gazprom je odbio isporučiti dodatne zalihe preko Ukrajine izvan onoga što je bilo osigurano dugoročnim ugovorima.
Ukrajina i zemlje istočne Europe optužile su Rusiju da koristi opskrbu plinom kako bi prisilila Berlin da požuri s odobravanjem plinovoda u Baltičkom moru, Sjeverni tok 2, čiji je cilj bio zaobići Ukrajinu. Zapadni lideri gledaju na Sjeverni tok 2 kao još jedan Putinov pokušaj da vrši politički pritisak.
Putin je u septembru ismijavao Europsku komisiju zbog zagovaranja tržišnih cijena, tvrdeći da su oni krivi za porast cijena plina koji sada prijeti europskim ekonomijama. SAD se također protivio plinovodu.
Prethodna administracija Donalda Trumpa protivila se projektu jer je htjela da EU bude kupac američkog LNG-ja. Sadašnji predsjednik Joe Biden pristao je da se plinovod završi uz određene sankcije, nakon razgovora s odlazećom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Kriza energije umanjuje nadu u brz oporavak nakon pandemije. Dugoročno, Europa bi se mogla suočiti s još većom konkurencijom u opskrbi.
Rusija je prije dvije godina počela opskrbljivati Kinu plinom kroz plinovod Snaga Sibira. Gazprom sada planira gradnju plinovoda Snaga Sibira 2, kojim bi do 2030. povezala polja u zapadnom Sibiru s Kinom. To bi Rusiji potencijalno omogućilo da šalje plin iz mjeseca u mjesec, što bi stvorilo još veću neizvjesnost u opskrbi Europe.
Ako opskrba plinom ostane ograničena, pitanje je hoće li obnovljivi izvori energije uspjeti stabilizirati globalne cijene energije, a potom i naše račune ove zime.