Korzika je ponovo eksplodirala, pa se nakon dvije sedmice žestokih nereda sada uzbunio i Pariz, shvativši da to ne ide u prilog reizboru Emmanuela Macrona na predsjedničkim izborima za manje od mjesec dana. Nacionalistička desnica se već ruga predsjedniku Republike da se bezuspješno pravi arbitrom u ratu između Rusije i Ukrajine, a da nije sposoban primiriti pobunu u vlastitoj državi. Stoga Macron danas šalje u Ajaccio lično Géralda Darmanina, ministra unutrašnjih poslova u vladi premijera Jeana Castexa, navodno sa širokim ovlastima za dogovor s razjarenim korzikanskim separatistima, piše Jutarnji.
U neredima je dosad ozlijeđeno više od 100 osoba, od kojih su nekoliko desetaka policajci, što znači da ih nezadovoljnici tuku baš zdušno.
Korzika je stalno bačva baruta, nezadovoljna svojim statusom u Francuskoj Republici. Ovisna o Pisi od XI, pa o Genovi od kraja XIII stoljeća, Korzika je 1755 usvojila prvi demokratski ustav u savremenoj historiji i dala pravo glasa ženama. Genova ju je prepustila Francuskoj 1768; dio Korzikanaca nikada nije prihvatio suverenitet tuđe države i tuđeg jezika.
Na oblasnim izborima 2017 apsolutnu većinu od 56 posto glasova dobila je korzikanska nacionalistička koalicija Pè a Corsica (Za Korziku), čiji je minimalan program široka autonomija; uvela je korzikanski jezik kao glavni na otoku. Taj je jezik srodan toskanskim govorima na kojima je sazdan i italijanski standardni jezik. Korzički je priznat kao manjinski i na Sardiniji.
Nova iskra u baru baruta bačena je 2. marta, kada je u zatvoru u Arlesu neki afrički mudžahid koji se vratio iz Afganistana, pa je osuđen za terorizam, pokušao ugušiti Yvana Colonnu (61), korzikanskog separatista. Colonna je osuđen na doživotni zatvor kao navodni ubica tadašnjega korzikanskog prefekta Claudea Érignaca, koji je 1998 ustrijeljen iz pištolja otetoga žandarima kada su korzikanski separatisti, među njima i Colonna, pet mjeseci ranije napali žandarmerijsku vojarnu u Pietroselli.
Dio francuskih medija, a višekratno i tadašnji francuski ministar unutrašnjih poslova Nicolas Sarközy, tvrdili su da je Colonna ubica i prije negoli je uhapšen, a kamoli osuđen. Krivnju nije priznao, tvrdio je da nije imao pravedno suđenje. Separatisti koji su sudjelovali u atentatu i koji su ga optužili, kasnije su opozvali samo optužbe protiv Colonne, a sve ostalo su priznali. Tvrdili su da su na samome mjestu atentata bili samo dvojica: Pierre Alessandri i Alain Ferrandi. Alessandri je čak naknadno priznao da je on pucao. To priznanje nije uzeto u obzir. Odvjetnici su tvrdili da nema niti jednoga materijalnog dokaza protiv Colonne.
Colonna se žalio sve do Evropskog suda pravde u Strasbourgu, koji je prvo odlučio da će njegovu tužbu uzeti u razmatranje, ali je to naknadno ipak odbio nakon snažnog pritiska francuske vlade. Kasnije je ubijen i jedan od Colonninih odvjetnika, aktivist za ljudska prava Antoine Sollacaro.
Colonna se nije oporavio od atentata, i dalje je u komi, te je pitanje hoće li doći sebi, ili će ostati u vegetativnom stanju pošto mu je mozak predugo bio bez kisika.
Ne samo separatisti, nego i mnogi korzikanski nacionalisti smatraju da je francuska država kriva već i zato što je Colonni u ćeliju stavila dokazanoga višestrukog ubicu. Pretpostavljaju da će mudžahid – čije ime nije obznanjeno – biti kasnije proglašen neuračunjivim i protjeran. On se pravda da je Colonna rekao nešto nepovoljno o Muhammedu, koga Islam smatra posljednjim i najvećim Božjim poslanikom. Ako se i odbace te teorije urote, ostaje činjenica da je Colonna umalo smaknut u zatvoru visoke sigurnosti, dakle u mjestu gdje mu je država morala jamčiti fizičku sigurnost
Kad je vijest doprla do korzičkoga glavnoga grada Ajaccia počeli su burni prosvjedi. Nakon Cortea, u utorak je poprište bila Bastia, gdje su bolnicu odnesene 67 osoba, od kojih 44 policajca. Glavna parola, koju kliču i ispisuju na transparentima, glasi: "Statu francese assassinu!" (Francuska država ubojica).
Prije odlaska na Korziku ministar unutrašnjih poslova Darmanin je rekao: "Izvršna vlast je saslušala zahtjeve izabranih na Korzici. Otvorit ćemo ciklus rasprava." "Darmaninova najava ne znači nikakav korak naprijed", rekao je korzikanskim medijima Petr'Antone Tomasi, prvak pokreta Corsica Libera (Slobodna Korzika). "Ministara smo se nagledali na tuceta svih ovih godina. Obećavaju li nešto izvanredno? Procijenit ćemo tek kada stave karte na stol."
