Zapadni Balkan u 2024. očekuje povećanje ekonomskog rasta, a dodatno ubrzanje predviđa se i za 2025, tako da će ovaj region ponovo dostići prosječne pretpandemijske stope rasta.
"Kako bi se smanjile razvojne razlike u odnosu na Evropsku uniju i unaprijedio životni standard, u regiji treba nastaviti provoditi reforme. To podrazumijeva povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti sveukupnom ekonomskom razvoju", navodi se u novom, danas objavljenom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.
Ove godine se očekuje povećanje ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkanu na 3,2 procenta, što predstavlja 0,2 procentna poena više nego što je Svjetska banka predvidjela u prethodnom izdanju izvještaja, dok se u 2025. očekuje dalje povećanje na 3,5 procenata. Pojedinačne prognoze za šest ekonomija Zapadnog Balkana: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju obuhvaćene su Ekonomskim izvještajem Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju koji je takođe objavljen danas.
"Plan rasta, vrijedan šest milijardi eura, će pomoći jačanju ekonomskih veza s Evropskom unijom, najvećim trgovinskim partnerom Zapadnog Balkana i implementaciji reformi u pravcu jačanja ekonomskih integracija unutar samog Zapadnog Balkana. Prema analizama Svjetske banke, unapređenja poput skraćenja vremena potrebnog za obavljanje procedura na granici i modernizacije platnih sistema u regiji mogu zemljama regiona donijeti značajne ekonomske koristi", navodi se.
Ulaganje u zelenu tranziciju i unapređenje kvaliteta života u gradovima Zapadnog Balkana također bi mogli pomoći jačanju rasta u regiji, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Izvještaj daje preporuke za aktivnosti u tri glavne oblasti za zelenu ekonomiju i jačanje gradova Zapadnog Balkana.
"Kao prvo, gradovi bi trebalo da postanu kompaktniji, što bi pogodovalo rastu, snizilo troškove pružanja javnih usluga i unaprijedilo ekološke ishode. Kao drugo, reforme i investicije za širenje sistema javnog prevoza i prelazak na zelenije, energetski efikasnije građevine smanjile bi zagađenje zraka koje svake godine uzrokuje preuranjenu smrt hiljada ljudi u regiji. Kao treće, ekstremna vrućina u gradovima, gdje je ljeti temperatura za 4,5–7,5 stepeni Celzijusovih viša u odnosu na okolna ruralna područja, negativno će utjecati na produktivnost i ljudsko zdravlje. Gradske vlasti bi trebale donijeti mjere za rashlađivanje fizičkog prostora kroz bolja urbanistička rješenja i ciljane investicije", navodi se u izvještaju.
