Drugog dana 20. međunarodnog ekonomskog foruma „Korporativno upravljanje“ koji se održava u Dubrovniku u organizaciji konsultantske kuće Revicon, razgovaralo se o održivom finansiranju kao središtu finansijskog sistema.
Panelisti su govorili o instrumentima za ozelenjavanje finansijskog sistema, razvoju ESG-a u finansijskim institucijama, ulozi finansijskih direktora u ESG-u, uvođenju ESG rejtinga, uvođenju Impact financing kreditnih linija, te ESG-u i održivom finansijskom poslovanju na tržištu kapitala.
Također, panelisti su se osvrnuli i na razumijevanje koncepta ESG-a od strane vladajućih struktura u BiH i Hrvatskoj, zaključivši koliko je važna svijest o prilagođavanju i preuzimanju odgovornosti u svim koracima koje je neophodno napraviti u primjeni spomenutog koncepta.
Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić je na panel diskusija o temi “Održivo finansiranje u središtu finansijskog sistema“ kazao da su promjene u klimi uticale na ljude i njihove ekonomske uslove kroz historiju i da će se to nastaviti i u budućnosti.
"Troškovi klimatskih promjena su rezultat kombinacije faktora, kao što su na primjer ekstremnije vremenske prilike, porast nivoa mora i poplave, oštećeni eko sistemi i finansijska nestabilnost. Globalno zagrijavanje i češće vremenske nepogode uzrokuju negativne šokove na ponudu i potražnju koje utiču na nivo cijena. Klimatske promjene predstavljaju potencijalnu prijetnju i finansijskom sistemu kroz materijalizaciju fizičkih rizika, tranzicionih rizika ili rizika odgovornosti.
Klimatske promjene i njihov uticaj na globalnu ekonomiju podigle su svijest i centralnih banaka o značaju koji ove promjene imaju na finansijsku stabilnost, superviziju, monetarnu politiku i upravljanje javnom imovinom", kazao je guverner Softić.
U skladu sa tim, kako je kazao, pitanje ESG se našlo među glavnim izazovima sa kojima se centralne banke suočavaju prilikom investiranja deviznih rezervi u 2022. godini.
"Centralna banka BiH je, u okviru zakonskih ovlaštenja, a prateći svjetske trendove društvene odgovornosti, otpočela sa procesom investiranja dijela portfolija svojih deviznih rezervi i u zelene obveznice.
Potrebno je veoma odlučno djelovati i pokrenuti reforme neophodne za efikasno i brzo prilagođavanje ovim promjenama jer samo od nas ovisi koliko ćemo se uspješno boriti i prilagoditi novonastolim uslovima i uspjeti situaciju okrenuti u našu korist. U finalu, tehnološke inovacije u proizvodnji energije mogle bi umanjiti inflaciju, a širenje ponude 'zelenih finansijskih proizvoda' i uvođenje 'zelenog poslovanja' su ključni koraci", kazao je Softić.
Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, rekao je da rizici povezani sa klimatskim promjenama i okolišni rizici postaju sve relevantniji za banke i njihovo poslovno okruženje. Kako bi upravljala finansijskim rizicima povezanim s klimatskim promjenama i okolišem u bankarskom sektoru, osnovni cilj Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine je da osigura da banke pravilno utvrđuju, upravljaju, mjere i kontrolišu ove rizike.
"Rastući značaj tzv. 'zelenog' finansiranja i evidentni trendovi u pogledu klimatske i ekološke održivosti reflektuju se na bankarsku industriju, kao i supervizorsku procjenu sistema upravljanja rizicima i integrisanja klimatskih i ekoloških rizika u postojeći okvir za upravljanje rizicima.
Uvažavajući činjenicu da je BiH kao potpisnica međunarodnih sporazuma preuzela obaveze poduzimanja neophodnih aktivnosti na smanjenju negativnog utjecaja klimatskih promjena sa jasno preciziranim rokovima za implementaciju, finansijski sektor ima ključnu ulogu u tranziciji, odnosno prelasku na model održive ekonomije", kazao je Mahmuzić.
Dodaje da uloga Agencije nije aktivno podsticanje finansijskih tokova prema održivijim investicijama, već izrada regulatornog i supervizorskog okvira koji će osigurati da banke pravilno pristupaju rješavanju klimatskih rizika i budu spremne da se suoče s izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama.
"Agencija je u februaru 2022. godine provela analizu trenutnog stanja u bankarskom sektoru sa aspekta klimatskih i okolišnih rizika putem Upitnika o klimatskim i okolišnim rizicima u FBiH. Analiza je pokazala da su banke u FBiH svjesne postojanja navedenih rizika, ali da je napredak u ovom segmentu još uvijek na niskom nivou. Banke procjenjuju da utjecaj rizika povezanih sa klimom i okolišem na poslovanje neće biti značajan u kratkom roku. Najznačajniji napredak postignut je u segmentu 'zelenih' proizvoda.
Donošenje podzakonskog okvira za upravljanje rizicima povezanim sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima predstavlja prvi korak u kreiranju regulatornog i supervizorskog okvira potrebnog za usmjeravanje bankarskog sektora u pogledu utvrđivanja, mjerenja, upravljanja i kontrole rizika povezanih sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima", kazao je direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Mahmuzić ističe i da će Agencija za bankarstvo FBiH kontinuirano provoditi analize stepena usklađenosti bankarskog sektora sa regulatornim zahtjevima u ovom kontekstu, a s ciljem utvrđivanja razumijevanja i praksi banaka, kao i nedostataka i potreba za unapređenjem.
Ademir Osmanović, direktor Raiffeisen INVEST-a, Društva za upravljanje fondovima, istaknuo je da uključivanje ESG principa u proces investiranja predstavlja preokret sa korištenja tradicionalnih finansijskih pokazatelja na kojima se baziraju investicijske odluke.
"Investitori sada pristupaju holistički i razmatraju ne samo finansijske performanse već i okolišne, društvene i upravljačke aspekte kompanija, što doprinosi unaprijeđenom razumijevanju rizika i povrata na ulaganja.
Aktivna uključenost od strane investitora i stavljanje u fokus ESG faktora dovodi do dodatnog angažmana, novih inicijativa i veće uključenosti prilikom donošenja odluka, a navedeno utiče na to da se poslovne odluke donose sa ciljem osiguranja održivosti. ESG standardi izvještavanja omogućavaju investitorima da efikasnije upoređuju i procjenjuju kompanije", rekao je Osmanović.
Rizici povezani sa ESG konceptom su, po njegovim riječima, prepoznati kao ključni za mogućnost kompanije da pretrpi vanjske šokove i tržišnu nesigurnost, dok s druge strane investitori odgovarajuće upravljanje ESG rizicima vide kao prednost u osiguranju neograničenosti vijeka poslovanja.
"Kompanije sa jakim ESG strategijama se sve češće posmatraju kao tržišni lideri, te se izdvajaju i privlače savjesne klijente unapređujući vrijednost brenda. ESG ocjene i indeksi dobivaju na značaju kao mjerila za održivost, a kompanije nastoje poboljšati svoje ESG rezultate kako bi privukle ulaganja.
ESG je prepoznat kao strategija za smanjenje rizika koja štiti kompanije od nepredviđenih izazova. Odluke o raspodjeli kapitala sve više uzimaju u obzir ESG kriterije, usmjeravajući sredstva prema kompanijama koje pokazuju snažnu ESG učinkovitost", zaključio je Osmanović.
