Islamska zajednica odgovorila je povijesnom zadatku očuvanja emaneta vjere i organizirane zajednice na ovim prostorima, osiguravajući pretpostavke za njen dalji razvoj i napredak, rekao u svojoj hutbi zamjenik reisu-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Enes ef. Ljevaković danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.
"Oživljavanje i afirmacija autentične Vjerovjesnikove, a.s., prakse institucionalnog pristupa pitanju prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatul-fitra kod nas bila je jedna od ključnih mjera za očuvanje islama i muslimana na ovim prostorima. Nosilac tog emaneta kod nas je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i ona je dužna nositi taj emanet u skladu s kur'anskim smjernicama - predano i odgovorno. Slijedeći kur'anski imperativ i sunnet Poslanika, a.s., kao i praksu pravednih halifa, osnovala je Fond Bejtul-mal, u koji se prikupljaju sredstva zekata i sadekatul-fitra, a potom raspodjeljuju onima kojima pripadaju“, kazao je ef. Ljevaković.
Rast prikupljenih sredstava
Naglasio je da "kao članovi i pripadnici naše Islamske zajednice možemo biti ponosni što smo reaktivirali i afirmirali ovu izvornu islamsku praksu i sunnet Allahovog Poslanika, a.s., i time osigurali ispravnost izvršenja temeljnih islamskih imovinskih obaveza“.
"Takvim svojim radom ona je stekla povjerenje vjernika, što se potvrđuje i konstantnim rastom prikupljenih sredstava zekata i sadekatul-fitra u Fond Bejtul-mal“, naveo je Ljevaković.
Podsjetio je da se nalazimo u drugoj trećini mubarek mjeseca ramazana u kojoj, kako je zabilježeno u tradiciji, Allah, dž.š., oprašta vjernicima/postačima počinjene grijehe.
"Ova nagrada postačima slijedi nakon što ih Svevišnji Gospodar obaspe Svojom milošću u prvih deset dana ramazana. Ovi Allahovi darovi jasno ukazuju na posebnu vrijednost i berićet mjeseca ramazana i ibadeta posta u njemu. Neka su nam ove vrijednosti uvijek prisutne u našim mislima i dovama. Tražimo ih skrušeno i usrdno riječima i dobrim djelima. Pokažimo se u ovom mubarek vremenu u najboljem svjetlu činjenjem obaveznih i dobrovoljnih ibadeta i dobročinstava, iskazivanjem solidarnosti i pažnje prema onima kojima je pomoć potrebna, posvećenošću porodici, džematu i potrebama Zajednice, jer je ovo najodbranije vrijeme za činjenje dobrih djela na koja nas Gospodar svjetova poziva riječima: „Svako se okreće prema svome cilju, a vi se u činjenju dobrih djela natječite! Ma gdje bili, Allah će vas sabrati - Allah, zaista, sve može.“ (El-Bekare, 148)", rekao je ef. Ljevaković.
Dan oslobođenja Mekke
Podsjetio je da je prije dva dana obilježen Dan pobjede na Bedru, prisjećajući se jednog od najvažnijih događaja i najvećih ispita muslimanske zajednice u ranoj povijesti islama, kada je malobrojna skupina ashaba predvođena Vjerovjesnikom, a.s., suočena s neočekivanim napadom mnogobrojnijeg neprijatelja, pokazala veliku požrtvovanost, hrabrost, odlučnost i odanost Poslaniku i njegovoj misiji. Snagom svoga imana i velikim pregnućem, uz Allahovu pomoć, uspjela je odbraniti svoju slobodu i pravo na dostojanstven život.
"Sutra, 20. ramazana, obilježavamo Dan Fetha, oslobođenja Mekke, kada su se prognani muhadžiri trijumfalno vratili u grad koji su pod teretom tlačenja morali napustiti. Ovaj važan događaj iz rane historije muslimanske zajednice ukazuje nam da muhadžiri nikada ne smiju zaboraviti svoju rodnu grudu i da je briga o njoj amanet za njihovim vratom. Oba ova ključna događaja, Bitka na Bedru i oslobađanje Mekke, desila su se u mjesecu ramazanu. I u toj činjenici krije se određena mudrost. Tajna uspjeha u suočavanju s velikim životnim izazovima i kušnjama i tajna ibadeta posta u ramazanu krije se u spremnosti na odricanje, strpljivost, disciplinu i iskrenu predanost uzvišenim idealima i vrijednostima vjere. Duh Bedra i duh Fetha - nesalomljive vjere i želje za povratkom u rodni kraj, njihove poruke i pouke trajna su inspiracija i smjerokaz za sve generacije muslimana do kraja ovoga svijeta", rekao je ef. Ljevaković.
Naveo je da je ramazan najbolje vrijeme za samoobračun i preispitivanje, za zaranjanje u dubine vlastite duše, za sagledavanje svoga odnosa prema amanetu vjere i obavezama koje nam je propisao Svevišnji Gospodar.
"Jedna od tih važnih, temeljnih obaveza jeste iskazivanje zahvalnosti Stvoritelju na blagodati imetka riječima i djelima, izvršavanjem imovinskih obaveza/ibadeta zekata i sadekatul-fitra. Vjernik je svjestan da je Allah, dž.š., istinski vlasnik svega stvorenog, da je čovjeka učinio namjesnikom na Zemlji, da mu je omogućio stjecanje i korištenje dobara na Zemlji i u kosmosu, određujući pravila i principe njihovog stjecanja i korištenja. Ukoliko se čovjek bude držao tih pravila, imat će ugodan život na ovom svijetu i nagradu na budućem svijetu. Ako se ogluši i okrene od njih, to će ga voditi u nepravdu prema sebi i drugima i suočit će se s posljedicama neposluha prema Stvoritelju", naglasio je ef. Ljevaković.
Stroga islamska obaveza
Ispravnost ibadeta zekata, podsjetio je, uvjetovana je iskrenim nijetom/namjerom prilikom izdvajanja propisanog iznosa iz imovine koja dostiže iznos nisaba te propisanim načinom izvršenja, tj. putem institucije bejtul-mala.
"Od momenta propisivanja ove stroge islamske obaveze pa sve do preseljenja Vjerovjesnika, a.s., prvoj generaciji muslimana (ashabima) bilo je jasno da njeno izvršenje organizira ulul-emr, tj. nadležna vlast u zajednici muslimana, o čemu nije bilo prijepora među njima. Obaveza institucionalno organiziranog izdvajanja i prikupljanja zekata u bejtul-mal utemeljena je 103. ajetom sure Et-Tevba: „Uzmi iz imovine njihove zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš“. Vjerovjesnik, a.s., realizirao je ovu Božiju zapovijed organizirajući prikupljanje zekata u bejtul-mal putem ovlaštenih službenika. Svi službenici koje su Vjerovjesnik a.s., i pravedne halife poslije njega, slali u različite krajeve kao prikupljače zekata zahtijevali su od muslimana da zekat predaju u bejtul-mal. Nije zabilježeno da su dozvoljavali pojedincima izdvajanje zekata prema vlastitom nahođenju, niti da je bilo ko od njih takvo postupanje smatrao izvršenjem obaveze zekata", zaključio je ef. Ljevaković.
Gdje idu sredstva iz Bejtul-mala?
U okviru Bejtul-mala Islamske zajednice postoje fondovi u koje su, na osnovu savremene kontekstualizirane interpretacije ajeta o korisnicima zekata, uključene sve Kur'anom imenovane kategorije primalaca zekata.
"Zahvaljujući takvom opredjeljenju i ustrojstvu Bejtul-mala kao i svojoj ukupnoj organizaciji, obavljajući svoju misiju pozivanja u dobro i odvraćanja od zla, u skladu sa zahtjevima vremena i prostora, Islamska zajednica je u prilici da značajno pomogne socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, siromašnim i ugroženim pojedincima i porodicama, da povratnicima na svoja ognjišta olakša povratnički život, da pruži podršku odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice, posebno kad se radi o troškovima domskog smještaja učenika; naročito ističemo važnost podrške Medresi "Reis Ibrahim ef. Maglajlić“ u Banjoj Luci, koja bez te podrške ne bi mogla funkcionisati. Uz spomenuto, podrška iz Bejtul-mala pruža se radu naših mekteba i predškolskih ustanova Islamske zajednice, stipendira se velik broj učenika i studenata, pruža se podrška promociji vrijednosti braka i porodice, aktivnostima naše omladine, pomoć se usmjerava i osobama s invaliditetom, zatim za hifz Kur'ana, centrima za liječenje od ovisnosti, udruženjima koja se bave društveno korisnim radom, izdvajaju se sredstva za kulturne i naučno-istraživačke projekte", istakao je ef. Ljevaković.
Značajna se podrška pruža učenicima i studentima putem stipendija.
"Od nemjerljive je važnosti podrška medžlisima i džematima u mjestima povratka, od kojih mnogi ne bi mogli opstati bez te podrške. Pomoć iz Bejtul-mala upućuje se i ugroženima usljed prirodnih katastrofa ili nekih drugih nesreća. Napominjemo da prioritete i način raspodjele prikupljenog zekata i sadekatul-fitra predlaže Rijaset, a usvaja Vijeće muftija. Opći nadzor kao i usvajanje izvještaja o raspodjeli sredstava prikupljenih u Bejtul-mal vrši Sabor Islamske zajednice", naveo je ef. Ljevaković.
