Prim. dr. Ednan Drljević, šef Infektivnog odjela Opće bolnice Sarajevo, izjavio je da omikron varijanta koronavirusa još uvijek nije dominantna među novozaraženim u Bosni i Hercegovini, a što bi se moglo desiti već narednih sedmica, ako se uzme u obzir njegovo brzo širenje, javlja Anadolu Agency (AA).
"I mi, ja i čitav tim koji se bavi COVID-om svaki dan učimo i vrlo često mijenjamo svoje polazne osnove. Primijetili smo da imamo jako malo prijema ako se uzme u obzir broj novozaraženih. Imamo od 10 do 20 posto više prijema u odnosu na ranije, prije pojave omikron varijante, a broj novozaraženih je na desetine puta veći nego što je bio slučaj kada se pojavila delta", izjavio je Drljević.
Istakao je da se uglavnom radi o lakšim oblicima bolesti, koji se mogu liječiti ambulantno, odnosno kod kuće.
"Ova situacija se uklapa u ranija predviđanja nekih stručnjaka, koje ja pratim, a to je da će se svaka nova varijanta brže širiti, ali će biti slabije ubojita. Pa i omikron se uklapa u to. On je zaista jako puno pao sa tom virulencijom, sa ubojitošću. Ako bi se pojavila neka nova varijanta, koja bi nastavila u tom pravcu u kojem mi očekujemo, onda bi mogla da dođe na nivo jedne lakše gripe ili teže prehlade i onda bi od svih mjera možda ostala samo vakcinacija jednom ili dvaput godišnje", naglasio je Drljević.
Međutim, smatra da to ne znači da se ne može desiti da ponovo dobijemo neku varijantu koja će biti teža i ubojita.
"To se ne može isključiti. Međutim, po svim predviđanjima trebalo bi da sljedeća varijanta bude blaža. Omikron varijanta je kod nas prisutna više od tri sedmice. Sadašnja zapažanja su takva da je jako mali broj teško i kritično oboljelih", pojasnio je Drljević.
Kako je kazao, trenutno se bilježi skoro isti broj zaraženih i delta i omikron varijantom koronavirusa.
"Sada je možda negdje pola-pola. Ali će vrlo brzo, za 15 do 20 dana će potpuno prevladati omikron soj. Mi smo zadnja zemlja u Evropi u koju je prodro omikron, pa pretpostavljam da nije bilo vremena da dominira u potpunosti, ali to će biti vrlo brzo", istakao je Drljević.
Prema njegovim riječima, trenutno je problem što imaju jako puno bolesnika koji dođu u bolnicu, a uopće ne znaju da imaju COVID.
"Dolaze nam ovdje i moraju se primiti u bolnicu zbog različitih zdravstvenih stanja kao što je infarkt, lomovi ekstremiteta i pacijenti za akutne operacije. Tako da imamo gotovo čitav odjel tih pacijenata. Slučajno na prijemu se ustanovi da su pozitivni, a nemaju nikakve simptome COVID-a. S druge strane, imamo puno osoblja koje je ispalo iz radnog procesa, ili su bili u izolaciji ili pozitivni na koronavirus. Tako da je od oko 800 osoblja bolnice, više od 200 bilo na bolovanju tokom januara", rekao je Drljević.
Ukazao je i na važan segment kada je u pitanju pandemija i osobe koje su prebolovale COVID-19, a to je postcovid period.
"Oko 75 posto svih bolesnika od COVID-a imaju postcovid. S tim da je postcovid kraći i puno rjeđi kod vakcinisanih osoba, a koje su bile pozitivne na koronavirus. To je strašan benefit jer taj postcovid traje do godinu dana. Ljudi po godinu dana imaju probleme sa disanjem, koncentracijom, imaju vrtoglavice, gubitak okusa i mirisa, otežano kretanje i tome slično", pojasnio je Drljević.
Smatra da je drugi benefit što se među umrlim nalazi samo par procenata vakcinisanih.
"Među oboljelim je između 70 i 80 posto nevakcinisanih. Skoro trećina bolesnika su trideseto ili četrdeseto godište, pacijenti od preko 80 godina", rekao je Drljević.
Apelovao je da se što više vakcinišu osobe starije životne dobi.
