Na susretima je razgovarano o pitanjima dvojnog državljanstva i uspostavljanja saradnje između visokoškolskih institucija i studenata, ekonomskoj saradnji, a istaknuta je i uspješnost privrednika u Sarajevu koji su porijeklom ih Rožaja te je bilo riječi i o kulturnoj i naučnoj saradnji.
Džaferović je naglasio da Bošnjaci ne žive u jednoj državi nego u više njih zbog čega je sasvim prirodno da se poštujući suverenitet, integritet i ustave svake države traže mehanizmi i načini međusobne saradnje.
"Sve to kako bi se vodila računa o svemu onome što se zove identitet. Velika je stvar da se vodi računa o svemu onom što čini identitet. Identitet nije stvar koja može biti za jednokratnu upotrebu - kazao je Džaferović.
Zahvalio je na pomoći koja je pružena izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine za vrijeme agresije kada je osobama iz Foče, Višegrada, Čajniča, Trebinja i drugih mjesta pruženo utočište.
"To je bilo vrijeme kada je BiH doživljavala u svojoj historiji najteže trenutke. To se ne zaboravlja, to treba da se njeguje i čuva - podvukao je.
Džaferović se danas s drugim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem u Podgorici sastao s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem i predsjednikom Skupštine Crne Gore Aleksom Bečićem.
Tada je istaknuto da Crna Gora podržava BiH i Dejtonski mirovni sporazum te ravnopravnost svih ljudi, a Džaferović je kazao da BiH podržava stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru, članicu NATO-a i na putu ka članstvu u Evropskoj uniji te zemlju u kojoj se gradi međuetnički sklad i relaksiraju odnosi.
"Naše različitosti su bogatstvo, a ne problem. Na tom planu je u Crnoj Gori urađeno mnogo te sam na današnjim sastancima kazao da se taj proces treba nastavi u Crnoj Gori te da se nikako ne bi smjelo dogoditi da promjena vlasti, što je pitanje naroda Crne Gore, utiče na prava manjinskih naroda koja im po Ustavu i Evropskoj konvenciji pripadaju.
To, između ostalog, znači i pravo na zastupljenost i zapošljavanje u javnim institucijama - istaknuo je.
Ponovio je da su BiH i Crna Gora dvije prijateljske države, bez otvorenih pitanja, dodajući da su te zemlje saveznici u izgradnji mirnog regiona gdje će ljudi normalno živjeti, a istina i pravda biti vrijednosti na kojima će se rješavati pitanja iz prošlosti.
Podsjetio je su BiH i Crna Gora imali teško pitanje kada su definirane granice, a to je pitanje Sutorine kada je Džaferović tražio da se na principima međunarodnog prava to pitanje riješi.
"Došlo je do povlačenja ambasadora iako je Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, kazala da su granice novih država bivše Jugoslavije međunarodno priznate granice i stvar je bila jasna - podvukao je Džaferović.
Upravo zbog toga je to pitanje riješeno na zadovoljstvo obje države, a to je bilo u vremenu kada je Crna Gora trebala postati punopravna članica NATO saveza što je bilo veoma važno pitanje za tu zemlju.
"Ako smo mogli to pitanje riješiti uz primjenu međunarodnog prava onda se može riješiti svako drugo pitanje u odnosima svih drugih država - stava je član Predsjedništva BiH.
Najavio je da će uvijek biti na raspolaganju predstavnicima bošnjačkih vijeća te će biti njihov zastupnik u interesu države u kojoj žive kada god bude u prilici ne samo u BiH nego i na evropkom i internacionalnom planu.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović boravio je danas u posjeti Rožajima u okviru radne posjete Crnog Gori kada se susreo s predstavnicima Bošnjačkog vijeća i posjetio Muzej Ganića kula.
Na susretima je razgovarano o pitanjima dvojnog državljanstva i uspostavljanja saradnje između visokoškolskih institucija i studenata, ekonomskoj saradnji, a istaknuta je i uspješnost privrednika u Sarajevu koji su porijeklom ih Rožaja te je bilo riječi i o kulturnoj i naučnoj saradnji.
Džaferović je naglasio da Bošnjaci ne žive u jednoj državi nego u više njih zbog čega je sasvim prirodno da se poštujući suverenitet, integritet i ustave svake države traže mehanizmi i načini međusobne saradnje.
"Sve to kako bi se vodila računa o svemu onome što se zove identitet. Velika je stvar da se vodi računa o svemu onom što čini identitet. Identitet nije stvar koja može biti za jednokratnu upotrebu - kazao je Džaferović.
Zahvalio je na pomoći koja je pružena izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine za vrijeme agresije kada je osobama iz Foče, Višegrada, Čajniča, Trebinja i drugih mjesta pruženo utočište.
"To je bilo vrijeme kada je BiH doživljavala u svojoj historiji najteže trenutke. To se ne zaboravlja, to treba da se njeguje i čuva - podvukao je.
Džaferović se danas s drugim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem u Podgorici sastao s predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, premijerom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem i predsjednikom Skupštine Crne Gore Aleksom Bečićem.
Tada je istaknuto da Crna Gora podržava BiH i Dejtonski mirovni sporazum te ravnopravnost svih ljudi, a Džaferović je kazao da BiH podržava stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru, članicu NATO-a i na putu ka članstvu u Evropskoj uniji te zemlju u kojoj se gradi međuetnički sklad i relaksiraju odnosi.
"Naše različitosti su bogatstvo, a ne problem. Na tom planu je u Crnoj Gori urađeno mnogo te sam na današnjim sastancima kazao da se taj proces treba nastavi u Crnoj Gori te da se nikako ne bi smjelo dogoditi da promjena vlasti, što je pitanje naroda Crne Gore, utiče na prava manjinskih naroda koja im po Ustavu i Evropskoj konvenciji pripadaju.
To, između ostalog, znači i pravo na zastupljenost i zapošljavanje u javnim institucijama - istaknuo je.
Ponovio je da su BiH i Crna Gora dvije prijateljske države, bez otvorenih pitanja, dodajući da su te zemlje saveznici u izgradnji mirnog regiona gdje će ljudi normalno živjeti, a istina i pravda biti vrijednosti na kojima će se rješavati pitanja iz prošlosti.
Podsjetio je su BiH i Crna Gora imali teško pitanje kada su definirane granice, a to je pitanje Sutorine kada je Džaferović tražio da se na principima međunarodnog prava to pitanje riješi.
"Došlo je do povlačenja ambasadora iako je Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, kazala da su granice novih država bivše Jugoslavije međunarodno priznate granice i stvar je bila jasna - podvukao je Džaferović.
Upravo zbog toga je to pitanje riješeno na zadovoljstvo obje države, a to je bilo u vremenu kada je Crna Gora trebala postati punopravna članica NATO saveza što je bilo veoma važno pitanje za tu zemlju.
"Ako smo mogli to pitanje riješiti uz primjenu međunarodnog prava onda se može riješiti svako drugo pitanje u odnosima svih drugih država - stava je član Predsjedništva BiH.
Najavio je da će uvijek biti na raspolaganju predstavnicima bošnjačkih vijeća te će biti njihov zastupnik u interesu države u kojoj žive kada god bude u prilici ne samo u BiH nego i na evropkom i internacionalnom planu.
