Dvije strane pandemije: Rekordno bogaćenje i ekstremno siromašenje

Tokom pandemije COVID-19 bogatstvo nešto više od dvije hiljade milijardera u svijetu dostiglo je rekordnu vrijednost premašivši 10 hiljada milijardi dolara. S druge strane, kriza koronavirusa u ekstremno siromaštvo gurnula je oko sto miliona ljudi koji žive s manje od 1,9 dolara dnevno, povećavajući zabrinutost zbog produbljivanja ekonomskih nejednakosti, pišu svjetski mediji, prenosi RSE.

Hiljade milijardi dolara u rukama 2.189 ljudi

Bogatstvo milijardera širom sveta doseglo je rekordne nivoe tokom pandemije COVID-19, kako su mnogi intenzivirali rizična ulaganja na turbulentnim finansijskim tržištima i profitirali od tehnološkog buma, piše The Financial Times.

Njihovo kolektivno bogatstvo je, prema godišnjem istraživanju švajcarske banke UBS, ljetos dostiglo 10,2 hiljade milijardi dolara, čime je premašen prethodni rekord iz 2017. godine, pri čemu je također povećan broj milijardera na 2.189, u odnosu na 2.158 koliko ih je bilo 2017.

Mada je bogatstvo milijardera opalo od kada su prikupljeni statistički podaci u julu, uglavnom zbog pada na berzama, podaci sugerišu, ističe britanski list, da je ono i dalje daleko iznad svog minimuma u 2020. godini, kada je u aprilu njihovo zajedničko bogatstvo opalo na osam hiljada milijardi dolara usljed šoka pandemije izazvane koronavirusom.

Izvještaj je objavljen u vrijeme kada je povećana ekonomska nejednakost u SAD, Velikoj Britaniji i nekim drugim vodećim privredama stavila ulogu bogatih u središte pažnje, ukazuje Financial Times i dodaje da su na meti kritika uslovi koji su omogućili takvo bogaćenje – od regulatornih režima koji su dopustili tehnološkim kompanijama da dođu do dominantne pozicije do niskih poreza na kapital u nekim zemljama.

S druge strane, ukazuje list, milijarderi su povećali filantropske poklone kao odgovor na pandemiju. Izvještaj UBS-a navodi da je između marta i juna 709 ljudi dalo donacije u iznosu od 7,2 milijarde dolara. Više od polovine, 4,6 milijarde dolara, dato je u SAD.

UBS navodi da djeluje da je ukupan iznos mali u poređenju s ukupnim bogatstvom milijardera, ali ističe da nisu uzete obzir diskretno date donacije. Švajcarska banka takođe ukazuje da njeno istraživanje sugeriše da su te donacije i dalje "najveće" koji su milijarderi dali u tako kratkom vremenskom periodu.

Razlike i među milijarderima

Izvještaj UBS-a je objavljen u vrijeme rasta zabrinutosti da će pandemija produbiti ekonomske nejednakosti, navodi CNN, ukazujući da je u jednom ranijem izvještaju otkriveno da je u posljednje dvije decenije rast bogatstva američkih milijardera bio 200 puta veći od rasta medijalnog bogatstva.

Međutim, ističe CNN, i neki milijarderi se brže bogate od drugih, pošto je pandemija, prema izvještaju, povećala razlike u bogatstvu između inovatora u tehnologiji, zdravstvu i industriji i preduzetnika u oblastima kao što su zabava, finansijske usluge i nekretnine.

To je i u suprotnosti s trendom protekle decenije kada su povećana bogatstva ljudi iz svih sektora, navodi CNN, dodajući da sada oni "na pogrešnoj strani" tehnoloških i socijalnih trendova postaju relativno manje bogati. Polarizacija između "milijardera inovatora" i ostalih dolazi na kraju decenije u kojoj se broj milijardera udvostručio, a ukupno bogatstvo gotovo utrostručilo.

Tokom 2018, 2019. i prvih sedam mjeseci 2020. ukupno bogatstvo tehnoloških milijardera poraslo je za 43 odsto na 1,8 hiljada milijardi dolara, dok su milijarderi iz sektora zdravstvene zaštite imali rast od 50 odsto na 659 milijardi dolara. Milijarderi su u cjelini zabilježili rast od 19 odsto u tom periodu, dok su se oni u finansijskim uslugama, zabavi, materijalima i nekretninama povećali svoje bogatstvo za 10 odsto ili manje.

Geografski gledano, najveći rast bogatstva milijardera u posljednjih 10 godina imala je kontinentalna Kina, devet puta više u poređenju s udvostručenjem u SAD.

Druga strane pandemije

Dok je u vrijeme korona virusa bogatstvo super bogataša dostiglo nove rekorde, pandemija će, prema podacima Svjetske banke, u ekstremno siromaštvo gurnuti oko 100 miliona ljudi, ukazuje BBC.

Pandemija COVID-19 se nadovezala na posljedice sukoba i klimatskih promjena koji su već usporili smanjenje siromaštva u svijetu, saopštila je Svetska banka, navodeći svoje predviđanje da će COVID-19 u ekstremno siromaštvo gurnuti između 88 miliona i 115 miliona ljudi, što bi u 2021. moglo porasti na čak 150 miliona ljudi.

Ekstremno siromaštvo, definisano kao život s manje od 1,9 dolara (1,6 eura) po danu, prema predviđanju prvi put će porasti ove godine od 1998, kada je azijska finansijska kriza šokirala globalnu ekonomiju, navodi BBC.

Prije nego što se svijetom proširio koronavirus, očekivalo se da će stopa ekstremnog siromaštva pasti na 7,9 odsto ove godine, ali će na kraju pandemija vjerovatno doprinijeti da između 9,1 odsto i 9,4 odsto svjetske populacije živi u krajnjoj oskudici.

Svjetska banka je navela da je napredak u smanjenju globalnog siromaštva već usporen prije krize COVID-19. Između 2015. i 2017. godine, 52 miliona ljudi je izašlo iz siromaštva, ali je stopa smanjenja bila manje od pola procentnog poena godišnje.

Gore od finansijske krize

Pandemija je poništila decenije napretka u smanjenju ekstremnog siromaštva, piše "The Wall Street Journal", ukazujući da je proteklih 30 godina bio je period gotovo neprekidnog poboljšanja životnog standarda za mnoge najsiromašnije u svijetu.

Svjetska banka procjenjuje da sada između 703 miliona i 729 miliona ljudi živi u ekstremnom siromaštvu, s mogućim povećanjem tog broja sljedeće godine, dok se prije pandemije procjenjivalo da je 615 miliona ljudi u svetu živjelo s manje od 1,9 dolara dnevno.

Čak je i tokom globalne finansijske krize prije jedne decenije, kada je veći dio svijeta na sličan način bio u recesiji, broj ljudi u ekstremnom siromaštvu nastavio da opada, jer su, kako ukazuje američki list, glavna razvojna tržišta poput Indije i Kine nastavila da rastu.

Posljedice pandemije izazvane korona virusom su izgleda raširenije i ozbiljnijim, odvlačeći nove demografske grupe u ekstremno siromaštvo, ističe "Wall Street Journal". Prije pandemije, u ekstremnom siromaštvu je živjelo uglavnom ruralno, neobrazovano i mlado stanovništvo koje radi u poljoprivredi. Pandemija je međutim gurnula u siromaštvo ljude u prenatrpanim urbanim oblastima, višeg nivoa obrazovanja i one koji rade u sektorima kao što su neformalne usluge, građevinarstvo i proizvodnja.

Nagli porast siromaštva vjerovatno će srušiti nade za postizanje Ciljeva održivog razvoja koje promovišu Ujedinjene nacije, da se ekstremno siromaštvo iskorijeni do 2030. Prije pandemije, ocjenjuje list, taj cilj se smatrao agresivnim, ali možda dostižnim.

"Konvergencija pandemije COVID-19 s pritiscima sukoba i klimatskih promjena će cilj okončanja siromaštva do 2030. staviti van domašaja bez brzih, značajnih i suštinskih mjera djelovanja", saopštila je Svjetska banka.