Evropske države znatno su povećale uvoz oružja od 2018. do 2022. u odnosu na prethodnih pet godina. Udio SAD u globalnom izvozu snažno je porastao, objavio je Švedski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). Od 2918. do 2022. evropski uvoz oružja porastao je za 47 posto u odnosu na period od 2013. do 2017., utvrdio je švedski institut, koji prati izvoz i uvoz zrakoplova, ratnih brodova, tenkova, artiljerije, projektila i raznih sistema naoružanja..
SIPRI u izvještaju analizira sve "transfere naoružanja", pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja. Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, unatoč velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan. Jer te su zemlje kupile američke najmodernije skupe sisteme. U Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz arsenala SAD čija je vrijednost manja.
Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.
Evropa se masovno naoružava
Evropske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 posto. "Iako su se transferi oružja na svjetskom nivou smanjili, oni prema Evropi naglo su porasli zbog napetosti između Rusije i većine drugih evropskih država", konstatirao je u priopćenju Pieter D. Wezeman, viši istraživač u SIPRI-ju.
"Nakon invazije na Ukrajinu evropske zemlje žele uvoziti više oružja, i to u kraćem roku", dodao je Wezeman. Na globalnom nivou uvoz oružja smanjio se za 5,1 posto. Afričke države smanjile su uvoz za 40 posto, a one u Sjevernoj i Južnoj Americi za 21 posto. Smanjen je i uvoz u azijsko-pacifičkoj regiji, za 7,5 posto, i na Bliskom istoku, za 8,8 posto.
Iznimka su u Aziji zemlje na istočnom dijelu kontinenta i "određene zemlje na drugim područjima s visokim nivoom geopolitičke napetosti, napominju. "Strateško takmičenje nastavlja se i u drugim dijelovima svijeta: porastao je uvoz oružja u istočnu Aziju, a isporuke na Bliski istok zadržale su se na visokoj razini", objasnio je Wezeman.
Amerikanci ostaju uvjerljivi broj 1
SAD i Rusija bili su u protekla tri desetljeća najveći i drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu. Od 2018. do 2022. SAD je povećao vodstvo, s 14 posto većim izvozom u usporedbi s prethodnih pet godina. Američki udio u globalnom izvozu porastao je s 33 na 40 posto.
Ruski izvoz oružja smanjio se pak za 31 posto, a udio u globalnom izvozu pao je s 22 na 16 posto. Trećeplasirana Francuska primaknula se Rusiji s povećanjem udjela u globalnom izvozu sa 7,1 posto od 2013. do 2017. na 11 posto u petogodišnjem periodu zaključno s 2022.
"Invazija na Ukrajinu vjerovatno će dodatno ograničiti ruski izvoz oružja", rekao je Wezeman iz SIPRI-ja, "zato što će Rusija dati prioritet opskrbi vlastitih oružanih snaga, dok će potražnja iz drugih država ostati na niskom nivou zbog trgovinskih sankcija." Lani je SIPRI upozorio da će globalni nuklearni arsenal vjerovatno rasti u nadolazećim godinama, napominje Reuters.
Kako kažu u SIPRI-ju, ovakve velike promjene nisu neobične kod naoružanja jer su za rast izvoza često dovoljne jedna ili dvije velike i skupe narudžbe. Ali, kako kaže Wezeman, za rast francuske industrije postoje i strukturni razlozi.
"Francuska jako potiče svoju namjensku industriju i time u posljednjem desetljeću postiže velike uspjehe."
Kina ne prodire na velika tržišta
U istom periodu je njemački izvoz pao za 35 posto, a kineski za 23 posto. "Kini nije uspjelo prodrijeti na neka velika tržišta. U nekim slučajevima to ima jasne političke razloge", kaže istraživač instituta iz Stockholma za Deutsche Welle. Recimo, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji koja spada među velike kupce.
"Iznenađujuće je pak što se Kina nije uspjela izboriti s konkurentima iz SAD i Evrope ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka", dodaje Wezeman.
Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. I Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD.
Vojni avioni, ratni brodovi, nosači aviona…
SIPRI je analizirao i narudžbe skupog oružja, poput vojnih zrakoplova, ratnih brodova, nosača aviona i podmornica za idući period.
Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Oko 60 posto svih naručenih borbenih aviona i helikoptera je američke proizvodnje. Samo prošle godine je 13 država naručilo 376 takvih američkih letjelica.
Francuska bilježi velik broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio nitko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju.
Evropa se i lani masovno naoružavala
Podsjetimo, i prošlogodišnji izvještaj Instituta pokazalo je kako se Evropa još od ruske invazije Krima počela naoružavati. Izvještaj za period od 2017. do 2021. pokazalo je da je obim kupljenog oružja zapravo pao za 4,6%, ali evropske države su kupile za 19% veći iznos oružja nego u prethodnom periodu.
