U Glasgowu je započela konferencija UN-a o klimatskim promjenama, poznata i kao COP26.
Na otvaranju konferencije glavni sekretar Ujedinjenih naroda António Guterres potvrdio je vlastitu reputaciju kao jedan od najglasnijih zagovornika hitne akcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
"Naša ovisnost o fosilnim gorivima gura čovječanstvo do ruba. Ili ćemo to zaustaviti ili će ono zaustaviti nas. Vrijeme je da se kaže: dosta. Dosta je ubijanja ugljikom. Dosta je bilo tretiranja prirode kao zahoda. Dosta je paljenja i bušenja i rudarenja. Mi sami kopamo svoje grobove", oštar je bio Guterres.
Pregovarači na 26. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) računali su na to da će im najmoćniji svjetski čelnici dati vjetar u leđa prije nego što se upuste u dvosedmične pregovore o tome što bi trebalo napraviti kako bi se usporio porast globalne prosječne temperature.
No, na prvi dan konferencije u Glasgowu došli su vidno razočarani.
Članice skupine G20, koje čine više od 80% globalnog BDP-a, tokom vikenda u Rimu nisu dogovorile konkretne mjere o rješavanju hitnih klimatskih promjena.
Čelnici G20 obećali su da će poduzeti veće mjere u ovoj deceniji kako bi ograničili globalno zatopljenje i složile su se da je zaustavljanje ispuštanja stakleničkih plinova jedan od najjeftinijih i najbržih načina za hlađenje planeta. Osim toga, obećali su da će prestati s inozemnim financiranjem termoelektrane na ugljen, usmjeriti novac u klimatske akcije i koristiti razvojne banke kako bi mobilizirali više sredstava za zemlje u razvoju.
Međutim, nisu se uspjeli dogovoriti oko preciznog datuma za postupno ukidanje fosilnog goriva i postizanje nulte neto stope emisija. Također, nije bilo riječi o konkretnim iznosima koji bi se mogli usmjeriti prema zemljama u razvoju, a nisu uspjeli postići ni konsenzus o obećanju o metanu koje ima za cilj smanjenje emisija za 30% do 2030. u odnosu na razine iz 2020. godine.
U najširem smislu, čelnici G20 ponovili su ciljeve Pariskog sporazuma, s time da su suzili vremenski okvir za postizanje nulte emisije. U pariškom dokumentu zemlje su se složile pokušati doći do prekretnice do "druge polovice ovog stoljeća", a sada se G20 složio postići klimatsku neutralnost "do ili oko sredine stoljeća".
Američki predsjednik Joe Biden optužio je kolege iz Kine i Rusije da se praktički nisu ni potrudili uključiti u rješavanje klimatskih pitanja. Ambasador Klimatskog ranjivog foruma 48 zemalja Mohamed Nasheed rekao je da razvodnjeni konsenzus G20 'nije ni približno dovoljno' da se zaustavi zagrijavanje na 1,5 Celzijevih stepeni. Glavni sekretar UN-a António Guterres rekao je da iz Rima odlazi s 'neispunjenim nadama'.
Uoči prvog dana konferencije u Glasgowu, domaćin Boris Johnson poručio je da su klimatska obećanja G20 "kapljice u okeanu koji se brzo zagrijava" i upozorio da pregovori o klimi na COP26 riskiraju neuspjeh ako se ne poduzmu hitne mjere.
"Čovječanstvo je odavno ostalo bez vremena po pitanju klimatskih promjena. Jedna minuta je do ponoći i moramo odmah djelovati", upozorio je Johnson na ceremoniji otvaranja summita.
Britanski premijer je ulaskom u dvotjedne pregovore pokušao umanjiti očekivanja od COP26, govoreći da će pregovori biti teški.
A očekivanja od summita u Glasgowu su itekako velika. Dolaskom u zračnu luku, oko 25 hiljada delegata pozdravio je transparent s natpisom "Svijet te gleda, COP26".
Gotovo 200 šefova država i vlada imaju priliku predstaviti korake koje planiraju poduzeti u borbi protiv klimatskih promjena.
Nakon premijera Johnsona, među glavnim govornicima su predsjednik Biden, italijanski premijer Mario Draghi, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, indijski predsjednik Narendra Modi, princ Charles i prirodoslovac David Attenborough.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i brazilski predsjednik Jair Bolsonaro neće lično prisustvovati summitu. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan odustao je od učešća na pregovorima u posljednji tren, a kineski predsjednik Xi Jinping čak neće učestvovati ni videopozivom, nego je samo poslao pisanu izjavu.
Govori su planirani za prva dva dana, a nakon toga slijede dvosedmični pregovori u kojima će učestvovati diplomati i klimatski stručnjaci, u nadi da će postići napredak na općem planu za suočavanje s klimatskim promjenama.
Govoreći na dan otvaranja pregovora, predsjednik COP26 Alok Sharma rekao je da "tamo gdje je Pariz obećao, Glasgow mora ispuniti", ali je potom upozorio da "jedan sastanak - bio to G20 ili COP26 - neće moći riješiti sve". Realnost je takva da su Kina, Indija, Rusija, Australija i Saudijska Arabija objavile prilično slabe ili nikakve planove za smanjenje emisija ugljika iz fosilnih goriva u ovom desetljeću. A SAD, koji ima ambiciozan cilj smanjenja emisija na pola do 2030. godine, ne uspijeva donijeti zakon koji bi mogao osigurati postizanje tog cilja.
John Kerry, koji je kao državni sekretar pomogao u postizanju Pariškog sporazuma i koji je izašao iz mirovine da bi postao izaslanik predsjednika Bidena za klimu, svjestan je te činjenice i zato je u ponedjeljak stigao na summit s pomno osmišljenom porukom - Glasgow je važan, ali nije posljednja prilika za akciju. Zadaća Glasgowa je, smatra Kerry, potaknuti podizanje ambicija na globalnom nivou.
Sličnog je mišljenja i Helen Mountford, potpredsjednica odjela za klimu i ekonomiju na Svjetskom institutu za resurse.
"U mnogočemu uspjeh na pregovorima o klimi u Glasgowu ovisi o ponovnoj izgradnji povjerenja", rekla je Mountford, "povjerenje da će obećana finansijska podrška biti isporučena zemljama u razvoju, povjerenje da će glavni zagađivači smanjiti emisije."
