Ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač odgovorio je na pitanje šefu Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Miladinu Staniću, koji ga je 1. decembra pitao za više od 100 prijava protiv bivšeg poslanika, a sada gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.
"Gospodine Lukač, da li je Vama kao ministru i čovjeku normalno da jedan od naših narodnih poslanika dobije iz Vaše režimske policije 117 razno raznih prijava i da li je to Vama put da pobjedi za gradonačelnika Banjaluke ili je to tipičan izraz režimskog odnosa prema političkim neistomišljenicima? Da li ste Vi zastupnik takvih režimskih represija prema političkim neistomišljenicima i ako niste, ko će od vaših saradnika biti kažnjen zato što je podnio neosnovane prijave i da li je posao policije da radi samo obračun sa političkim neistomišljenicima?", pitao je Stanić na 13. sjednici.
U odgovoru ministra Lukača, koji se može pročitati i na sajtu Narodne skupštine Republike Srpske zapravo nema konkretnog odgovora na ono što je interesovalo Stanića, nego su citirani propisi po kojima policija postupa, uz tvrdnju da to čini isto prema svim građanima.
"Djelokrug, osnovi organizacije i rukovođenje u Ministarstvu unutrašnjih poslova definisani su Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima. Navedenim Zakonom definisani su policijski poslovi, kao operativno-stručni poslovi kojima se, između ostalog, obezbjeđuje: sprečavanje vršenja krivičnih djela, otkrivanje krivičnih djela i prekršaja, održavanje javnog reda i mira itd. Ovlašćenja policijskih službenika propisana su i Zakonom o krivičnom postupku RS i BiH, Zakonom o prekršajima Republike Srpske i drugim zakonima", navodi Lukač.
Napominje da su policijski službenici, ukoliko zaprime prijavu ili na drugi način dođu do saznanja o izvršenju krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti shodno Zakonu o krivičnom postupku RS, dužni o navedenim saznanjima obavjestiti nadležnog tužioca te u saradnji i uz nadzor nadležnog tužioca, preduzeti potrebne mjere i radnje u cilju dokumentovanja i rasvjetljavanja predmetnog krivičnog djela.
"Naglašavamo da je u skladu sa navedenim zakonskim propisom, za preduzimanje određenih istražnih radnji pored saglasnosti tužioca neophodno pribaviti i naredbu nadležnog suda (vršenje pretresa, oduzimanje predmeta i sl.) Takođe, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku RS, policijski službenici su u zakonom predviđenim rokovima dužni dostaviti pismeni izvještaj o počinjenom krivičnom djelu odnosno o otkrivanju izvršioca, te uz isti dostaviti sve prikupljene dokaze i obavještenja", piše u odgovoru ministra.
Isto tako, ukoliko policijski službenici u skladu sa pozitivno-pravnim propisima, prilikom obavljanja poslova i zadataka iz svoje nadležnosti dođu do saznanja koja ukazuju na postojanje činjenica da su u ponašanju određenog lica ostvarena obilježja izvršenja prekršaja, a čije procesuiranje je u nadležnosti policijskih službenika, Lukač naglašava da su dužni takve činjenice na odgovarajući način zadokumentovati i u skladu sa Zakonom o prekršajima preduzeti mjere na pokretanju prekršajnog postupka.
"U skladu sa navedenim zakonskim propisom prekršajni postupak se pokreće izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a istim zakonom propisani su uslovi i način izdavanja prekršajnog naloga, odnosno način pokretanja prekršajnog postupka putem podnošenja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Važno je napomenuti da se nakon podnošenja zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sve procesne radnje sprovode od strane nadležnog suda te nakon sprovedenog pretresa sud donosi odluku o odgovornosti okrivljenog. Isto tako, svako lice protiv kojeg je prekršajni postupak pokrenut izdavanjem prekršajnog naloga ima zakonsku mogućnost da zatraži sudsko odlučivanje po navedenom prekršajnom nalogu, nakon čega se takođe, dalji postupak sprovodi od strane nadležnog suda te sud odlučuje o prekršajnoj odgovornosti", poručuje ministar.
Tvrdi da policajci MUP RS preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u pogledu krivičnog i prekršajnog procesuiranja za sve osobe za koje se utvrdi postojanje osnova sumnje da su izvršili krivično djelo odnosno prekršaj, bez obzira na njihov društveno – politički status ili pripadnost određenoj društvenoj grupi ili organizaciji, uz strogo pridržavanje načela zakonitosti i objektivnosti.
