Dr. Klemens H. Fischer je profesor međunarodnih odnosa i geopolitike na Univerzitetu u Koelnu. Potpredsjednik je Austrijskog instituta za evropsku i sigurnosnu politiku, Beč, i član Međunarodnog instituta za strateške studije, London. Ima tridesetogodišnje iskustvo u oblasti evropskih integracija.
Za Raport govori o izborima za Evropski parlament, koji bi trebali biti održani ove godine, ali i o svim izborima koji će se desiti u ovoj godini.
Ističe da će na izborima cjelokupno stanovništvo imati pravo glasa u ukupno 76 država, sa samo oko 40 izbora koji su u skladu sa slobodnim i poštenim parametrima.
"Ukupno će oko 4,2 milijarde ljudi imati pravo glasa, što odgovara oko 52 posto svjetske populacije. Ovi izbori se održavaju u državama (i) s dugom demokratskom tradicijom (npr. UK i SAD), (ii) pod autoritarnim režimima (npr. Rusija, Iran), (iii) u teškim socio-ekonomskim okolnostima (npr. Južna Afrika, Pakistan) i (iv) onima u kojima rastu geopolitičke tenzije (npr. Tajvan, EU)", objašnjava Fischer za Raport.
Dodaje da će izbori za Evropski parlament u junu 2024. odrediti pravac, pri čemu se ne postavlja pitanje ne samo političke orijentacije već je i od presudne važnosti i broj glasača sa pravom glasa. "Zajedničko svim ovim izborima je da će političko vodstvo, koje iz ovih izbora izađe kao pobjednik, odrediti većinu međunarodnih odnosa za ostatak tekuće decenije".
Šta mislite ko će formirati novu evropsku većinu, koje grupe?
"Izbori za EP 2024. imaće trajan uticaj na politički pravac Evropske unije i njenih država članica. Na nivou EU, EP odlučuje o širim linijama kao ravnopravni zakonodavac sa Vijećem, ali i vrši svoj uticaj na detaljna pitanja. Na nivou država članica, ima najmanji utjecaj budući da se propisi EU primjenjuju direktno u državama članicama, a u slučaju direktiva, implementaciju osmišljavaju države članice. To znači da su glavne linije povučene iz Evrope", objašnjava naš sagovornik i smatra da predvidjeti izborni rezultat jednostavno nije moguće.
"Međutim, čini se da se trend vraća ka centru i desnom centru. Ključno pitanje jeste da li margine (krajnje lijeve i desne) mogu biti toliko jake da dominiraju partijskim grupama u području centra. Porodica liberalne partije mogla bi imati odlučujući uticaj na formiranju većine, iako se trenutno ne može predvidjeti da li će liberali biti više lijevo ili desno od centra", kazao je Fischer.
Kako komentirate činjenicu da nacionalistička desnica raste u mnogim državama članicama EU?
"Prije svega, treba napraviti razliku između samih partija i njihovih birača. Osim ključnih birača takvih stranaka, ogromna većina - novih - birača su protestni ili promjenljivi glasači (oni koji glasaju za različite stranke na uzastopnim izborima, op. a). Paušalna osuda ili čak paušalna uvreda ovih grupa birača bila bi kontraproduktivna i prije bi ovu struju birača ojačala, a ne oslabila. Tvrdnja da su stranke lijevo i desno od centra krive za uspon desnice općenito je netačna.
Poznat je fenomen da ljudi nakon kretanja klatna u određenom smjeru nakon određenog perioda teže u suprotnom smjeru. Ovaj fenomen objasnio je sir Karl Popper u svojim tezama o otvorenom i zatvorenom društvu", pojašnjava sagovornik Raporta i napominje da su posljednjih nekoliko godina bile pod jakim utjecajem ekološke i socijalne politike, ali i oblasti politike koje su više povezane s ljevicom.
"Krize u proteklim godinama koje su kulminirale ruskim agresorskim ratom dovele su do jake neizvjesnosti među stanovništvom koje teži sigurnosti i stabilnosti. Desničarske stranke sad dolaze i nude upravo takvu sigurnost. U konačnici, obećavaju renacionalizaciju, koncentraciju na vlastitu državu, a povremeno i mnogo dalekosežnije mjere koje teško da leže na ivici sadašnjeg ustavnog i moralnog luka.
Da bi se ove tendencije neutralizirale, potreban je masivan rad stranaka, koje su grupirane oko centra, da protestnim i promjenljivim biračima pokažu šta će za njih uraditi. Ako ovaj pokušaj objašnjavanja ne uspije, trend prema marginama će se nastaviti", cijeni Fischer.
Mogu li radikalna desnica i partije EPP samostalno imati većinu u EU parlamentu bez ultraradikalne desnice?
"O ovom pitanju će se raspravljati samo u posljednje dvije do tri sedmice prije datuma izbora i tada se može sa sigurnošću odgovoriti. Na kraju, ali ne i najmanje važno, odgovor će također zavisiti od toga koje će stranke u spektar ultraradikalne desnice. Iz trenutne perspektive, radikalna desnica nikako nije u poziciji da postigne takvu većinu", mišljanja je naš sagovornik.
Da li će se Orbanova stranka pridružiti grupaciji radikalnijih partija iz Italije, Poljske… ili se, možda, vratiti u EPP grupu?
"Pitanje se postavlja iz druge perspektive: Hoće li EPP opet prihvatiti Orbanovu stranku?", postavio je Fischer.
Hoće li Zeleni, liberali i socijaldemokrati u opoziciju?
"Vjerovatnoća za većinu lijevo od centra je relativno mala. Na pitanje da li će se Zeleni i socijaldemokrati pridružiti opoziciji, veza je gotovo zastrajela, odgovara se izračunljivom vjerovatnoćom da će biti u opoziciji.
Drugačije pitanje postavlja se za liberale. Trebaju li imati dovoljno mandata, da kao većina mogu da služe, pa će vjerovatno zavisiti od toga koliko će se konzervativni luk protegnuti udesno", zaključuje prof. Klemens H. Fischer za Raport.
