BHDoktor

Dr. Ćorović-Kuburović za Raport: Slijede paklene temperature, evo kako se zaštititi

U posljednjim danima zabilježeni su izuzetno visoki temperaturni rekordi, a prema prognozama, očekuje se da će temperature doseći čak 38 stepeni u narednom periodu. S obzirom na ovakvo vremensko stanje, važno je poduzeti određene mjere opreza kako bismo se zaštitili od negativnih posljedica vrućine. Evo nekoliko savjeta koje savjetujemo građanima:

  1. Ostanite hidrirani: Jedno od najvažnijih pravila je održavanje adekvatne hidracije. Pijte dovoljno vode tijekom dana, čak i ako niste osjetili žeđ. Izbjegavajte alkohol i kofeinske napitke koji mogu izazvati dehidraciju.
  2. Izbjegavajte izlaganje suncu: Ako je moguće, ostanite u zatvorenom prostoru ili potražite hladovinu tijekom najtoplijeg dijela dana, obično između 10 sati ujutro i 4 sata poslijepodne. Ako morate biti vani, nosite šešir, sunčane naočale i koristite zaštitnu kremu sa visokim faktorom za sunčanje.
  3. Lagana i prozračna odjeća: Odaberite lagane materijale poput pamuka i lana koji omogućavaju prolaz zraka i olakšavaju prirodno hlađenje tijela.
  4. Koristite rashlađene prostorije: Ako nemate klima uređaj, koristite ventilatore ili otvorite prozore kako biste omogućili protok zraka. Možete koristiti i mokre ručnike ili rashlađene jastučiće kako biste se osvježili.
  5. Pomažite ranjivim osobama: Budite pažljivi prema starijim osobama, djeci i kućnim ljubimcima. Osigurajte da imaju pristup svježoj vodi, hladovini i dovoljnoj ventilaciji.

Negativne posljedice visokih temperatura mogu biti ozbiljne, posebno za osobe koje su osjetljive ili ugrožene. Evo nekoliko skupina koje bi mogle biti posebno pogođene:

  1. Starije osobe: Starije osobe imaju smanjenu sposobnost reguliranja tjelesne temperature i često su podložnije toplotnim udarima i sunčanici.
  2. Djeca: Djeca imaju manju tjelesnu masu i brže se zagrijavaju nego odrasli. Potrebno je posebno paziti na njih i osigurati im odgovarajuću hidraciju i zaštitu od sunca.
  3. Osobe sa hronicničnim bolestima: Osobe s bolestima srca, dijabetesom, respiratornim problemima i drugim kroničnim stanjima mogu biti osjetljivije na visoke temperature i imati veći rizik od komplikacija.
  4. Radnici na otvorenom: Osobe koje rade na otvorenom izložene su povećanom riziku od toplotnog udara i drugih problema povezanih s vrućinom.

U pogledu broja pacijenata, nagli skok može se dogoditi u slučaju izuzetno visokih temperatura, posebno ako su popraćene visokom vlagom. Međutim, to može varirati ovisno o geografskom području i postojećim preventivnim mjerama koje se poduzimaju.
Najčešći simptomi toplotnog udara i sunčanice su:

  1. Toplotni udar: Visoka temperatura tijela, crvena i vruća koža, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, brzi puls, gubitak svijesti.
  2. Sunčanica: Glavobolja, slabost, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, znojenje, grčevi mišića.
    Razlika između toplotnog udara i sunčanice je u tome što toplotni udar predstavlja opasnije stanje u kojem tijelo ne uspijeva regulirati temperaturu, dok sunčanica obično predstavlja manje ozbiljno stanje koje se javlja kao rezultat izlaganja suncu.
    Važno je pridržavati se sljedećih smjernica:

• Izbjegavajte pretjerano fizičko naprezanje i vježbanje na otvorenom za vrijeme najtoplijih sati.

• Redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite i izbjegavajte zadržavanje u vrućim, zagušljivim prostorima.

• Izbjegavajte konzumiranje alkohola i kofeinskih napitaka koji mogu izazvati dehidraciju.

• Ako primijetite simptome toplotnog udara ili sunčanice kod sebe ili drugih, odmah potražite medicinsku pomoć.
Uz pridržavanje ovih smjernica i pažljivo praćenje vremenskih uvjeta, možete smanjiti rizik od negativnih posljedica visokih temperatura. Budite svjesni svojeg zdravlja i brinite o sigurnosti svoje porodice koliko i za svoju sigurnost.

Autorica članka je dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, specijalista interne medicije i subspecijalista kardiolog.

Clicky