Na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula s najviše razine u 20 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,85 bodova, dok je jučer dosegnuo 109,48 bodova, najvišu razinu u 20 godina.
Jutros se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 138,60 jena, kao i jučer u ovo doba.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 0,9987 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9929 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je 68 centi, na 104,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 30-ak centi, na 96,68 dolara.
Azijske berze prate pad Wall Streeta
Na većini azijskih berzi u utorak su cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, s obzirom da centralne banke podižu kamatne stope, dok se rast ekonomija usporava.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto, nakon što je jučer pao gotovo 2 posto.
Jutros je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks porastao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji ojačale između 0,5 i 1 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,6 i 0,9 posto.
Nekoliko berzi jutros je poraslo, no to je uglavnom posljedica korekcije cijena dionica nakon jučerašnjeg oštrog pada.
Ulagači su oprezni jer nema puno razloga za kupnju dionica, s obzirom da centralne banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, dok se rast ekonomija usporava.
Tako većina berzi prati jučerašnji pad berzovnih indeksa na Wall Streetu, pri čemu je Dow Jones skliznuo 0,57 posto, S&P 500 0,67, a Nasdaq indeks 1,02 posto.
Nakon pada za više od 3 posto u petak, jučer su indeksi dodatno oslabili, pa je S&P 500 zabilježio najveći dvodnevni gubitak u dva i po mjeseca.
Posljedica je to oštre retorike predsjednika američke centralne banke Powella u petak na konferenciji centralnih bankara u Jackson Holeu, kada je poručio da je neko vrijeme potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.
A to, kazao je, znači sporiji rast ekonomije, slabije tržište rada i 'nešto boli' za građane i kompanije. Istakao je i da nema brzog lijeka protiv rasta cijena.
To je na tržištu izazvalo strahovanja da će Fed povećati kamate više nego što se očekivalo i da će razdoblje povišenih kamata potrajati duže nego što se očekivalo.
Fed je od marta podigao kamate za 2,25 postotnih bodova, a Powell u petak nije naznačio za koliko bi na sjednici u septembru Fed mogao povećati kamatne stope.
No, prema procjenama na tržištu novca, postoji više od 70 posto izgleda da će Fed u septembru kamate povećati za 0,75 postotnih bodova. Procjenjuje se, također, da bi do kraja godine mogle iznositi 3,7 posto.
A daljnje zaoštravanje monetarne politike dodatno će usporiti rast ekonomije, koja je ionako tehnički u recesiji, s obzirom da je blago palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini.
