Na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta ojačao treći dan zaredom. Njegov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 99,80 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,39 bodova.
Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 106,55 na 106,25 jena.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0825 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0900 dolara.
Njemački Ustavni sud jučer je objavio odluku u kojoj je ustvrdio da Evropska centralna banka (ECB) mora dokazati da je njezina odluka iz 2015. o programu masovnog otkupa državnih obveznica zemalja eurozone bila razmjerna situaciji.
U suprotnom, njemačka centralna banka, Bundesbank, mogla bi biti isključena iz toga programa, s obzirom da bi, prema mišljenju tog suda, taj program mogao biti nezakonit prema njemačkom zakonodavstvu.
Na azijskim su berzama u srijedu cijene dionica blago porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no trguje se oprezno zbog napetosti između SAD i Kine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši treći dan zaredom.
Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 1,3 posto, dok su u Australiji pale 0,5 posto. U Japanu se zbog praznika ne radi.
Azijskim berzama podršku pruža jučerašnji rast Wall Streeta drugi dan zaredom, što se među ostalim zahvaljuje rastu cijena nafte pet dana zaredom.
No, nakon jučerašnjeg snažnog skoka, jutros na londonskom tržištu cijena barela stagnira oko razine od 31 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio šest centi, na 24,50 dolara.
Rast cijena nafte posljednjih dana zahvaljuje se nadi ulagača da će s postupnim pokretanjem gospodarstava u svijetu ojačati potražnja za 'crnim zlatom'.
Podršku tržištima pružaju, naime, najave niza zemalja da će uskoro olabaviti restrikcije uvedene kako bi se suzbio koronavirus, što će oživjeti privredne aktivnosti.
S druge strane, ulagači su oprezni zbog napetosti između SAD i Kine, s obzirom da predsjednik SAD-a Donald Trump svako malo proziva Kinu zbog izbijanja koronavirusa u toj zemlji.
Nakon što su u martu svjetske burze zbog izbijanja koronakrize oštro pale, u aprilu su nadoknadile dio gubitaka zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim mjerama vlasti.
No, sasvim je jasno da će, nakon oštrog pada u prvom tromjesečju, u drugom kvartalu najveće svjetske privrede – od SAD-a i Japana do Kine i eurozone – uroniti u duboku recesiju.
Ipak, ulagači se nadaju da će poticajne mjere podržati oporavak privrede u drugoj polovici godine, ako ne bude drugog udara koronavirusa.
