Bosna i Hercegovina iz godine u godinu napreduje jedino u povećanju broja koruptivnih i drugih kriminalnih djela. U jakoj konkurenciji među događajima koji su iz ove sfere obilježili 2023. godinu, za sami vrh te neslavne ljestvice 'izborili su se' sad već bivši predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i Osman Mehmedagić Osmica, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH.
Ovaj dvojac uhapšen je i pritvoren pod optužbama Tužilaštva BiH za teške zloupotrebe položaja i ovlasti koje su iskoristili kako bi prisluškivali dežurne Sudije Suda BiH i još neke od uposlenika Tužilaštva BiH tokom 2020. godine. Sumnja se da su Debevec i Osmica na ovaj način željeli saznati informacije koje su se odnosile na određene predmete koji su se ticali direktno i njih dvojice, ali i nekih od političara SDA kojima su bliski i Debevec i Mehmedagić.
Osmica prednjači u sankcijama
Iako je ovo hapšenje uzdrmalo BiH, sudeći prema informacijama koje cure iz istrage o tome koliko je do sada već svjedoka saslušano, te da se otkrivaju novi detalji u vezi s prisluškivanjima koje su nelegalno provodili Debevec i Osmica, pravi potresi u aferi 'Prisluškivanje' tek se očekuju.
Upućeni kažu da je sve izvjesnije da će tragovi u ovom slučaju, uprkos tome što su ih uhapšeni brižljivo godinama uklanjali odvesti istražitelje i do političkih nalogodavaca tih radnji.
Osmici će 2023. godina ostati u sjećanju i po tome što je on u martu završio na američkoj 'crnoj listi', a institucije Sjedinjenih Američkih Država tada su saopćile da je, u svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Osman Osmica Mehmedagić zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH.
SAD su optužile Osmicu da je koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih podataka o bh. političarima koji nisu povezani sa SDA, a na teret mu je stavljeno i to da je dao upute jednoj osobi da prati vladinog zvaničnika povezanog s opozicijskom strankom entiteta Republika Srpska.
Uz to, Mehmedagić je, naveo je američki OFAC, iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze kako bi pridobio kandidate iz nekadašnje Osmorke, da podrže SDA.
Također, OFAC je naveo da postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.
Neposredno pred Osmicino hapšenje SAD su mu uvele nove sankcije koje podrazumijevaju dodatne zabrane ulaska u SAD i pooštravanje vizne politike za njega, a u okviru ove akcije na crnu listu je dodata i njegova supruga Amela Šehović-Mehmedagić.
Među aferama koje su epilog u 2023.godini dobili u prvostepenoj presudi pred Sudom BiH jeste ona poznata u javnosti pod nazivom Respiratori.
Prvostepena presuda Novaliću i ostalima u aferi 'Respiratori'
Nakon sudskog procesa koji je trajao duže od dvije godine za nezakonitu nabavku respiratora ACM812 A, 5. aprila osuđeni su Fadil Novalić, tadašnji premijer FBiH i to na četiri godine zatvora, zatim suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina zatvora i Fikret Hodžić, vlasnik firme FH Srebrena Malina na pet godina zatvora.
Optužena Jelka Milićević, bivša ministrica finansija FBiH oslobođena je optužbi.
I optuženi i Tužilaštvo BiH žalili su se na ovu presudu, ali u ovoj godini drugostepena presuda nije donesena.
Hapšenje Ibrahima Hadžibajrića i njegov opoziv s mjesta načelnika Općine Stari Grad
U maju 2023. godine odjeknula je i vijest o hapšenju Ibrahima Hadžibajrića, sad već bivšeg, dugogodišnjeg načelnika sarajevske Općine Stari Grad.
Hadžibajrić je već mjesecima u pritvoru, a na teret mu se stavlja niz krivičnih djela, počev od nelegalnog prisvajanja novca od parking prostora na području općine kojom je vladao, pa do veza s kriminalnim osobama s kojima je navodno zarad lične koristi sklapao različite poslove na štetu Općine Stari Grad. Tokom akcije hapšenja Hadžibajrića pronađena je i izuzeta dokumentacija, te određene količine gotovog novca i skupocjenog nakita. Privremeno je oduzeto i nekoliko putničkih motornih vozila.
Hadžibajrića su veze s kriminalcima i njihovo otkrivanje raspakivanjem Sky aplikacije osim slobode, koštale i načelničke pozicije s koje je u međuvremenu i smijenjen, odnosno opozvan na referendumu, te je na održanim prijevremenim izborima izabran i novi načelnik te općine.
Suđenje Dodiku i američke sankcije njegovoj djeci Igoru i Gorici
Iako je Raport u drugim pregledima događaja koji su obilježili 2023. godinu navodio da je u augustu podignuta optužnica protiv Milorada Dodika, predsjednika RS i SNSD-a kojem se pred Sudom BiH sudi za neprovođenje odluka visokog predstavnika, treba ponovo podsjetiti na tu činjenicu jer će osim toga Dodik ovu godinu pamtiti i po dodatnim sankcijama SAD koje su mu uvedene samo četiri dana nakon što se on pojavio na ročištu za izjašnjenje o krivici pred Sudom BiH, tačnije 20. oktobra.
Igor i Gorica Dodik su u SAD označeni kao dio mreže koji svom ocu olakšavaju korupciju u entitetu RS, omogućujući mu da izvlači javna sredstva iz RS i obogaćuje sebe i svoju porodicu na račun građana Bosne i Hercegovine i funkcionalne uprave u zemlji.
Osim Dodikovoj djeci, sankcije su tada uvedene i za četiri firme koje su u njihovom ili s njima povezanom vlasništvu.
Uvodeći sankcije Igoru i Gorici Dodik, Ministarstvo finansija SAD, podsjetilo je da je Dodik koristio svoj službeni položaj u Bosni i Hercegovini i mrežu ličnih veza i kompanija za akumuliranje ličnog bogatstva mitom i drugim oblicima korupcije, te da njegova etnonacionalistička retorika, koja izaziva podjele, odražava njegove napore da unaprijedi te političke ciljeve i skrene pažnju sa njegovih koruptivnih aktivnosti.
Amerikanci su Miloradu Dodiku i njegovom sinu Igoru na teret stavili učešće u podmićivanju političkih zvaničnika, članova biračkih odbora i izbornih posmatrača u nastojanju da dobije izbore 2022.godine.
"Igor Dodik se bavio podmićivanjem opozicionih političara, kojima su nuđena politička imenovanja u zamjenu za usluge. Gorica Dodik uključena je u vođenje političkih i poslovnih aktivnosti za svog oca, uključujući vlasništvo nad nekoliko subjekata koji primaju značajnu pomoć Vlade RS prema Dodikovim uputama“, naveli su u oktobru 2023.godine zvaničnici SAD.
Sankcije za Petra Đokića i Dragana Stankovića
U 2023.godini na američkoj 'crnoj listi' od zvaničnika u vlasti završili su i Dragan Stanković, vršilac dužnosti direktora, a potom i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP).
Stanković je kao vršitelj dužnosti direktora, a kasnije i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), vodio agenciju odgovornu za donošenje Zakona o imovini RS u aprilu 2022. godine, te direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Daytonski mirovni sporazum. Stanković je tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS.
I Petar Đokić ministar energetike i rudarstva bh. entiteta Republika Srpska pamtit će novembar 2023.godine po tome jer je završio na američkoj 'crnoj listi'.
Uz Đokića, sankcioniran je Duško Perović, dugogodišnji šef predstavništva RS-a u Moskvi te Savo Cvijetinović, član Izvršnog odbora Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Prema saopćenju američkog Ministarstva finansija Đokić se tereti za odgovornost ili saučesništvo u kršenju sporazuma o regionalnoj sigurnosti i miru na Zapadnom Balkanu.
Godine 2017. je sa hrvatskim ministrom zaštite životne sredine i energetike potpisao ugovor o izgradnji gasovoda od Hrvatske do Rafinerije u Bosanskom Brodu, koja je u vlasništvu ruske kompanije. Sklapanje takvog sporazuma, prema američkom ministarstvu, predstavlja prijetnju implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Perovića američko ministarstvo tereti da je “odigrao ključnu ulogu” u organizaciji susreta između predsjednika RS-a Milorada Dodika i ruskih dužnosnika.
Posebno se ističe kao lobista za sastanke između Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Perović je, također, posredovao između vlade RS-a pod vodstvom Dodika i jednog poznatog ruskog milijardera.
Unatoč zaposlenju u Vladi RS, Perović je istovremeno bio zaposlen u dvije firme ovog milijardera dok je pregovarao o profitabilnom poslu s vladom RS, navodi se u saopćenju Ministarstva finansija SAD.
Cvijetinović se pod sankcijama našao jer je kao predstavnik kompanije BN Inžinjering “omogućio ilegalni transfer helikopterskih motora proizvedenih u Ukrajini u Rusiju preko Bosne i Hercegovine”.
Američko ministarstvo još navodi da je Cvijetinović predstavnik BN Inžinjeringa sa sjedištem u RS-u, kompanije koja je “u vlasništvu bivšeg zamjenika načelnika vojnog vazdušnog saobraćaja u Oružanim snagama Rusije i bivšeg komandanta komponente vazdušnog saobraćaja ruske vojske”.
Nove sankcije Diani Kajmaković i njena smjena s pozicije zamjenice glavnog tužitelja BiH
Među posljednjim američkim sankcijama izrečenim za bh. zvaničnike u 2023.godini su dodatne sankcije državnoj tužiteljici Diani Kajmaković koja je na 'crnoj listi' SAD od 2022.godine.
Nove sankcije podrazumijevaju dodatne zabrane ulaska Kajmaković u SAD i pooštravanje vizne politike za nju.
SAD su ranije tužiteljicu Kajmaković stavile na crnu listu zbog teške korupcije.
"Kao podrška trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagala u skrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja i na drugi način pomagala kriminalne aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala blokirati istragu o svojim očiglednim kriminalnim vezama, uključujući Osmana Mehmedagića. Ranije je Kajmaković odredilo Ministarstvo trezora na osnovu Izvršnog naloga (E.O.) 14033 zbog odgovornosti ili saučesništva u korupciji ili podrivanja demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu", navele su zvanične institucije SAD u odluci iz decembra 2023,godine.
Inače, decembar 2023. godine Kajmakovićka će pamtiti po tome što joj je Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine utvrdila disciplinsku odgovornost i smijenila je s mjesta zamjenika glavnog tužioca Tužilaštva BiH na mjesto tužiteljice Tužilaštva BiH.
Proglašena je odgovornom što je, obavljajući poslove rukovodioca u Tužilaštvu BiH, u sefu u svojoj kancelariji, bez propisnog evidentiranja, držala dokumente sa oznakom stepena tajnosti koji se odnose na predmete "Sky aplikacija".
To je za posljedicu imalo neevidentiranje tužilačkih spisa u skladu sa propisima ili neulaganje u postojeće tužilačke spise i propuštanje raspolaganja dokumentacijom od postupajućih tužilaca. Također je propustila navedenu dokumentaciju razdužiti i predati vršiocu dužnosti glavnog tužioca.
Odgovorna je i što je, znajući da se provjere navoda u tužilačkom predmetu odnose na provjere komunikacija kriminogenih lica iz predmeta "Sky aplikacije" u odnosu na nju, zatražila od stručnog saradnika stavljanje na uvid dokumenta iz spisa predmeta te je na taj način iskoristila funkciju kako bi sebi pribavila neopravdane koristi u vidu pribavljanja informacija koje joj ne mogu biti dostupne.
