Organizirati Zimske olimpijske igre, iz današnje bosanskohercegovačke perspektive, izgleda ravno letu na mjesec našeg astronauta u raketi koja je proizvedena u nekoj našoj (u privatizaciji poharnoj i propaloj) fabrici.
Znači, nemoguće...
A upravo jedne takve ZOI, dakle događaj od planetarnog značaja koji prevazilazi granice sporta, glavni grad BiH je organizirao prije ravno četiri decenije.
Nezaboravna 1984. u Sarajevu, ali i šire, pamti se kao svojevrsna prekretnica, vrijeme nakon kojeg više ništa neće biti isto.
Izabrano društvo
Jer, tog 8. februara 1984., prvog dana zvaničnog početka Zimskih olimpijskih igara, zauvijek je upisano Sarajevo na svjetsku mapu - u izabrano društvo, među "gradove besmrtnike" koji će zauvijek biti upamćeni kao organizatori Igara, što je status rezervisan obično samo za gradove koji su u svemu naj... - ekonomskoj moći, infrastrukturi, sportskim borilištima, sigurnim ulicama...
E, baš tog magičnog 8. februara 1984. Sarajevo je postalo dio tog društva - i tada i zauvijek.
I što nije bilo nimalo beznačajno, a znajući za tadašnje političke prilike u Evropi i svijetu - to su bile prve zimske i druge olimpijske igre održane u nekoj komunističkoj državi (bivša Jugoslavija) nakon OI 1980. u Moskvi.
Bio je to trijumf naroda BiH, pokazatelj da ništa nije nemoguće, ako se čovjek usudi i da sanja, ali i da pokuša!
"Na putu do ovog grandioznog djela, glavni grad BiH je morao proći kroz faze maštanja i osporavanja, nevjerice i sumnje, ubjeđivanja i potvrđivanja, i što je najvažnije - radnog zanosa i pobjedničkog slavlja. Dugo je snivan san o najljepškoj zimskoj bajci, dugo su sportski uposlenici razvijali svoje planove da bi na kraju objavili kandidaturu, dobili Igre i na veličanstven način ih organizovali.
Hrabri poduhvat
Prve ideje o ovom hrabrom poduhvatu zaiskrile su krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u studijama o razvoju smučanja i zimskog turizma u Bosni i Hercegovini. U raspravama o njima 1970. došlo se do zaključka da sarajevski region ima prirodne mogućnosti za organizovanje Igara, ali da treba uporno raditi na svim poljima kako bi maštanje postalo realnost", piše Olimpijski komitet BiH o ovom grandioznom događaju.
I zato, neka nam današnji datum, upisan u historiju našeg glavnog grada, ali i svjetskog olimpijskog pokreta, bude ne samo podsjećanje na dane slave, nego i motiv da pokušamo dostići visine poput onih iz tog čarobnog februara prije četiri decenije...
Svečanost na Koševu
Na Olimpijskom stadionu Koševo (danas Olimpijski stadion "Asim Ferhatović Hase"), tačno u 14.30 sati 8. februara 1984. godine, fanfare su označile početak svečanosti otvorenja 14. zimskih olimpijskih igara.
U ime organizatora goste je pozdravio predsjednik Organizacionog komiteta Branko Mikulić.
Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Huan Antonio Samaranch, uz najljepše želje svjetske olimpijske porodice, najavio je da će svijet biti svjedok „velikih Igara“ u Sarajevu.
Potom je predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak i službeno otvorio ZOI, podsjeća OKBiH.
ZOI 1984. u brojkama
- 6 - Na Igrama je održano ukupno 39 takmičenja u deset disciplina u šest sportova
- 49 - Učestvovalo je ukupno 49 država
- 1.272 - Nastupila su ukupno 1.272 takmičara - 998 u muškoj i 274 u ženskoj konkurenciji
- 142,6 miliona - Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara. Polovina prihoda ostvarena je od prodaje prava na TV-prijenos
- 250.000 - Ukupno je prodano 250.000 ulaznica, a samo u inozemstvu 200.000
- 4.500 - Procjenuje s da je takmičenje pratilo oko 4.500 novinara, domaćihi i stranih
- 1.640 - Izložba o olimpijskom Sarajevu obišla je 1.640 gradova svijeta
