Tehničke izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je danas nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, izazvale su lavinu burnih reakcija u entitetu RS .
Vladajuća bulumenta u RS, u strahu od transparentnog izbornog procesa koji će ubuduće biti praćen skeniranjem glasačkih listića i uvođenjem drugih tehnologija, ali i promjenom izbora biračkih odbora, ponovo je aktivirala priču o donošenju izbornog zakona RS.
Jasno je da se vladajuća koalicija u RS najviše uplašila gubitka vlasti u tom entitetu, jer prema pripremljenoj radnoj verziji svog zakona teoretski već prenosi nadležnosti Centralne izborne komisije BiH u domenu izbora entitetskih i općinskih organa vlasti na entitetsku izbornu komisiju.
Ukinute sve odredbe koje su zadirale u nadležnost CIK-a
Još se ne zna hoće li se predsjednik RS Milorad Dodik (SNSD) i njegovi koalicioni partneri upustiti u još jednu avanturu kršenja Ustava BiH i hoće li u namjeri da spriječe zaustavljanje krađe na izborima, što im očigledno ne odgovara, uputiti u skupštinsku proceduru svoj zakon.
Poznato je da Dodik pred Sudom BiH već odgovara po optužnici za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Jasno je da ako NSRS i donese izborni zakon tog entiteta da će on biti stavljen van snage odlukom visokog predstavnika ili Ustavnog suda BIH.
Naime, u RS je ranije već postojao sličan zakon s kojim se željela preuzeti nadležnost provedbe izbora od CIK-a i prenijeti je na entitetsku komisiju.
Međutim, Ustavni sud BiH u maju 2012. godine na zahtjev Sulejmana Tihića, tadašnjeg predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH razmatra taj zakon i u cijelosti ukida one odredbe koje su između ostalog zadirale u nadležnost Centralne izborne komisije BiH.
Riječ je o odluci Ustavnog suda BiH u predmetu broj U -4/12.
"Ustavni sud smatra da se osporenim zakonom ne može propisati mogućnost preuzimanja bilo kojih ovlasti CIK-a, niti se entitetskim zakonom može propisati mogućnost CIK-a da određene svoje ovlasti prenese na druge izborne komisije, zato što takva mogućnost nije eksplicitno propisana Izbornim zakonom BiH, jedinim aktom koji može propisivati nadležnosti i ovlasti CIK-a.
Uzimajući u obzir sve navedeno, Ustavni sud smatra da je odredba člana 4. stav 1. tačka 1. osporenog zakona suprotna članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja obaveza i ograničenja koja su utvrđena u vezi s pitanjem nadležnosti entitetskih izbornih komisija u Izbornom zakonu BiH kao 'odluci institucija Bosne i Hercegovine'.
Prema tome, navedena odredba krši i princip vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine“, stoji u ranijoj Odluci Ustavnog suda BiH koja u potpunosti isključuje mogućnost preuzimanja nadležnosti entiteske izborne komisije od CIK-a.
Neustavni zakon bio bi još jedno "mrtvo slovo na papiru"
Provedbe izbora nema bez Centralnog biračkog spiska, a Ustavni sud BiH je istom odlukom o ranijem Izbornom zakonu RS-a koji je htio oteti i kontrolu nad tim spiskom, kao što se planira i u novom zakonu RS-a, jasno potcrtao da je CIK jedini nadležan i za Centralni birački spisak.
"Ustavni sud ukazuje da je nesumnjivo da je članom 2.9 stav 1. tačka 4. Izbornog zakona BiH propisana isključiva odgovornost CIK-a za 'tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine'.
Dalje, članom 3.8 stav 5. Izbornog zakona BiH propisana je nadležnost CIK-a da 'svojim propisima bliže utvrdi način odgovornosti za rad, rok za uspostavljanje i sva druga pitanja bitna za rad Centra za birački spisak'.
Dakle, nesumnjivo se može zaključiti da je CIK jedina nadležna da uređuje sva pitanja u vezi s Centrom za birački spisak.
Ratio ovakvog rješenja nesumnjivo je u tome da se osigura pravna sigurnost u odnosu na tačnost podataka i pravilnost rada Centra za birački spisak na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, a sve s ciljem da se osigura provođenje fer i demokratskih izbora“, stoji između ostalog u odluci Ustavnog suda BiH iz 2012. godine.
Stoga, jasno je i da bi u slučaju da se NSRS odluči na usvajanje svog izbornog zakona, taj zakon bio „mrtvo slovo na papiru“ i još jedan neustavni dokument.
Zato je jasno da taj zakon neće biti „lijek“ za Dodika i njegove politički partneri u prevladavanju straha zbog sprečavanja izbornih krađa i gubitka vlasti.
No, nesumnjivo je da će vlast RS-a koja pokazuje da je u velikoj panici i da ima nesavladiv strah od skenera, elektronskog brojanja glasova i uvođenja drugih tehnologija na izborima koji sprečavaju malverzacije u kojima su se oni godinama dobro uvježbali već pokušati naći izlaz iz novonastale situacije stvaranjem nekog novog pravnog ili drugog haosa.
