Izmjene Izbornog zakona BiH koje je prekjučer nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, ipak nisu samo tehničke prirode. Kada se detaljno iščitaju nove odredbe jasnije se kristaliziraju razlozi zbog kojih su prvenstveno SNSD i HDZ BiH žestoko kritizirali ovaj zakon i nastojali svim snagama spriječiti njegovo nametanje, a sada ga nastoje osporiti i izbjeći njegovu primjenu.
Naime, u sjeni najave uvođenja skenera, videonadzora i drugih tehnologija u izborni proces u BiH, ostale brojne su nove odredbe Izbornog zakona BiH koje uvode potpuno kontrolu nad trošenjem desetina miliona maraka u predizbornim kampanjama, ali i obavezuju političare da podnose izvještaje o transakcijama stranačkog novca i o imovinskom stanju i prije i nakon izbora, što do sada nije bila obaveza u rokovima koje propisuje sadašnji zakon.
Svi oni koji se ogluše o zahtjeve u vezi s finansijama definirane novim zakonom neće moći izaći na izbore. S obzirom na dosadašnje brojne malverzacije uočene u radu političkih stranaka, ali koje su razmatrane uglavnom nakon izbora, jasno je zbog čega su stranke u strahu.
Schmidt je ipak ostavio još jedan rok političarima
Međutim, za razliku od uistinu tehničkih izmjene Izbornog zakona koje će stupiti osmog dana od objave ovog zakona na stranici OHR-a, što znači 2. aprila ili dan nakon objave Zakona u Službenom glasniku BiH, veoma važne izmjene o kontroli stranačkih računa, kao i one koje se odnose na korištenje javnih resursa i državnih para u predizbornoj kampanji, te izmjena koje se odnose na promociju stranaka u medijima, stupit će na snagu 19. aprila "pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne donese izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u vezi s pitanjima iz ovog stava prije tog datuma".
To znači da je političkim strankama Schmidt faktički ostavio šansu i rok da se izjasne o ovim izmjenama, možda da ih čak i ublaže i usvoje ih u nekom možda blažem obliku.
A, evo koje će odredbe čekati još dvadesetak dana da stupe na snagu, ako o njima raspravu ne otvori i ne usvoji ih Parlament BiH.
Prvo, izmjenama Izbornog zakona sada se traži da političke stranke i i nezavisni kandidati koji učestvuju na izborima na svim nivoima vlasti otvore posebne račune za finansiranje troškova izborne kampanje.
Na taj račun stranke će morati uplatiti novac koji namjeravaju potrošiti na izbornu kampanju i sredstva za druge namjene ne smiju se uplaćivati na taj račun, niti se smiju koristiti u druge svrhe.
Ako političkoj stranci na računu za izbornu kampanju nakon izbora ostane neutrošenih sredstava od donatora, morat će ih donatorima i vratiti.
Posebno je važno što se političke stranke i nezavisni kandidati neće moći kandidirati na izborima dok CIK-u ne dostave izvještaj o svim transakcijama na računu za izbornu kampanju od dana njegovog otvaranja, do dana podnošenja zahtjeva za izbornu ovjeru.
Također, tri dana prije dana izbora podnosi se izvještaj o prometu obavljenom preko posebnog računa za financiranje izborne kampanje unosom u elektronsku prijavu, a 30 dana nakon objave rezultata svi učesnici na izborima morat će dostaviti izvještaje o prometu preko računa za finansiranje izborne kampanje.
Nakon toga, taj račun se mora zatvoriti i o tome obavijestiti CIK.
Stop trošenju javnog novca i drugih resursa u kampanjama
Jasno je da će na ovaj način sankcionirane osobe od SAD ili EU, ako bi željele samostalno, kao nezavisni kandidati izaći na izbore biti spriječeni, jer zbog novih pravila za banke crnolistaši neće moći otvoriti račun za izbornu kampanju.
Sve državne, entitetske, kantonalne i jedinice lokalne samouprave, kao i institucije Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine dužne su surađivati sa CIK-om u vezi sa dostavljanjem podataka o finnasiranju političkih stranaka, o donacijama, ali i o prihodima donatora političkih stranaka.
"Kandidati izabrani na svim nivoima vlasti dužni su CIK-u, u roku od trideset (30) dana od dana objave ovjere mandata u Službenom glasniku BiH, podnijeti potpisanu izjavu o ukupnom imovinskom stanju", stoji u izmjenama Izbornog zakona BiH.
Prema dosadašnjoj praksi finansijski izvještaji stranaka o utrošenim sredstvima tokom kampanje razmatrani su i objavljivani čak i godinu nakon izbora.
Izmjenama se nalaže strankama i da u roku od 15 dana uklone o svom trošku "svaki trag" izbora, odnosno da uklone plakate i druge slične materijale javno korištene u kampanji, što do sada nije bio slučaj, nego se o trošku građana obavljao i taj posao.
Još dvadesetak dana su na čekanju za stupanje na snagu i odredbe koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa za promoviranje političara uoči izbora.
Poznato je da su političari do sada službenim automobilima ili čak helikopterima, poput Milorada Dodika, išli na predizborne i druge skupove, a i druge javne kapacitete i resurse su stavljali u funkciju lične promocije, te su i javna preduzeća korištena u te svrhe. Poput recimo BH Telecoma koji je SDA uoči svakih izbora koristila za slanje poruka biračima u njihovu korist.
Sada se to novim zakonom zabranjuje.
Zabranjena je i promocija političkih subjekata ili kandidata na javnim događanjima ili manifestacijama koje finansiraju javne ustanove ili javna poduzeća.
Političari neće moći više uoči izbora dijeliti naš novac iz budžeta kako bi se dodvorili biračima ili čekati izbore da 'otvore put' ili neki drugi objekat finansiran iz javnih sredstava.
Ovo je samo dio odredbi Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik, a za čije je stupanje na snagu ipak ostavljena prilika političarima da ih razmotre i eventulano otvore o njima raspravu u Parlamentu BiH.
Ako to ne učine i ove odredbe, uz mnoga druga jasna pravila koja povećavaju transparentnost rada samih političkih stranaka, na snagu će stupiti 19. aprila.
Odredbe koje su na čekanju za stupanje na snagu obuhvaćene su u novom Zakonu od člana 76. do člana 81. te od člana 84. do člana 105. kao i članovi 111. i 112. Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
