Bosna i Hercegovina proživljava najtežu političku krizu od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Pregovori o izmjeni spornog izbornog zakona nisu donijeli nikakav napredak. Na njima najviše ustraju Hrvati, koji traže da sami mogu birati svoje političke predstavnike. Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko nametanjem izmjena Kaznenog zakona kojima se kažnjava svako negiranje genocida i ratnih zločina na kraju svog mandata izazvao je veliko nezadovoljstvo vodstva Republike Srpske, koje se povuklo iz državnih institucija. Uz to, čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik prijeti da će zabraniti djelovanje državnog suda i tužiteljstva BiH na teritoriju Republike Srpske te preuzeti ovlasti za imenovanje sudaca i tužitelja. U Sarajevu su odmah takve zahtjeve ocijenili kao rušenje države i korak prema izdvajanju entiteta iz BiH. Dodik pak tvrdi da je sve u skladu s Daytonskim sporazumom. S čelnikom bosanskih Srba za HTV-ov Dnevnik razgovarao je Igor Rotim.
Upitan može li se odluka o de facto izlasku iz ustavnopravnog poretka BiH, koju je donio 10. decembra, dovršiti bez novoga rata, Dodik je za HTV-ov središnji Dnevnik rekao da rat kao opcija nije previđen.
- To nije izlazak iz ustavnopravnog poretka, to je povratak ustavnopravnom poretku. Kad čitate ustav, onda ćete vidjeti da je to primjena, mi smo posvećeni primjeni ustava i ustavnopravnog poretka. Bilo je mnogo devijacija u BiH. BiH nije uspjela da zaživi svo ovo vrijeme. Bez obzira na bezočno kršenje ustava koje čine stranci koji drže BiH kao jedinu koloniju u Europi, rekao je Dodik.
- BiH nije dato previše ustavom tako da joj se ništa ni ne oduzima. BiH se vraća u ustavni poredak. Uzeto je Republici Srpskoj, uzeto je Federaciji, uzeto je konstitutivnim narodima, sve da bi se promovirala neka zajednička institucija koja nikad nije dala rezultate, ustvrdio je.
Međunarodna zajednica je kritična prema ovom potezu. Najavljuju se sankcije.
- Ima mnogo ljudi koji razumiju situaciju, čak i oni koji prijete sankcijama, oni vrlo dobro razumiju. Zato i prijete sankcijama jer nemaju drugi odgovor, nemaju ustavnopravni odgovor, tako da ne mogu ništa drugo učiniti nego da pukom silom zadrže postojeće kršenje ustavnog poretka u BiH, rekao je Dodik.
Politička kriza počela je nakon odluke prethodnog visokog predstavnika o sankcioniranju negiranja genocida. Upitan šta je sporno u toj odluci te zašto ne priznaje da je u Srebrenici počinjen genocid, Dodik je odgovorio:
- Sporno je da neizabrani stranac u bilo kojoj zemlji, a pogotovo u međunarodno priznatoj kao što je BiH, može nametati bilo kakav zakon. Takav visoki predstavnik u liku nekoliko figura je nametnuo 140 zakona u BiH. I djelovalo je da to neće više činiti, no onda je Inzko vratio staru praksu nametanja zakona. To je suština što se nas tiče, neizabrani stranac nameće zakone. Naravno da imamo problema i sa suštinom, a suština je stvar rasprave koja bi se trebala dogoditi u Parlamentu, da se o njoj eventualno razgovara, ali to se nikad nije dogodilo, rekao je Dodik, dodavši kako ima onih koji tvrde da se u Srebrenici dogodio genocid i onih koji tvrde da nije.
"BiH je maligno oboljela. Ona nema šanse uspjeti"
Institucije BiH su blokirane. Posljednja sjednica Predsjedništva BiH bila je na rubu fizičkog sukoba. Ima li prostora za izgradnju zajedničke države po mjeri sva tri naroda?
- Ne želim se pridružiti mnogim iluzionistima koji pokušavaju održati tu neku imaginarnu priču o BiH. Ona je imala šansu poštujući prije svega konstitutivne narode - to su Srbi, Hrvati i Bošnjaci - i njihova prava da se izraze na nivou BiH. To se već 20 godina ruši. I tako je BiH maligno oboljela. Ona nema šanse uspjeti. Pogotovo kada u ovom trenutku vidite da imate dva naroda koja izražavaju nezadovoljstvo trenutnim stanjem u BiH, to su Srbi, mi, i Hrvati, koji su s pravom ljuti na ovakav sistem u kojem se preglasavaju. Tačno onoliko glasova koliko Komšiću treba da pobijedi autentičnog hrvatskog predstavnika. Zbog broja Hrvata ovdje, hrvatskog izbornog tijela, Muslimani imaju taj komoditet da izaberu svog Hrvata po volji. Sve što je protiv Hrvatske, hrvatskog naroda i hrvatskih interesa u BiH, tu prednjači Željko Komšić. Ja sam spreman da to posvjedočim svagdje na svijetu. To nije fer prema konstitutivnim narodima. Treba dozvoliti Hrvatima da izaberu svoga autentičnog predstavnika, ja se zalažem za takvu politiku, i to bi moglo dati nekakvu šansu BiH. Ovako, nema šanse, poručio je.
Upitan koliko je vjerovatno da se do proljeća donese novi izborni zakon, Dodik je odgovorio kako misli da to nije moguće.
- To radimo od 2011. godine. Pa sad, ako neko zaista u sebi ima toliko optimizma da misli da je moguće, evo ja ću biti realist, mislim da nije moguće, rekao je Dodik.
- Muslimani su sebe zarobili u tvrdnji kako to znači, ako se da pravo da Hrvati izabiru svoga, hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo, da to znači treći entitet, a oni su navodno protiv trećeg entiteta. A ja opet mislim da bez trećeg entiteta nema nikakve Bosne i Hercegovine. Ja mislim da bi to bilo fer. I sve se može dogovoriti. Ali Muslimani imaju namjeru da preglasaju, i to Bakir Izetbegović otvoreno govori kada kaže, ne samo u Predsjedništvu, sad i u Domu naroda, to znači da ih nema kao političkog naroda, zaključio je Dodik.
