Iako svjedočimo sunčanim danima i koliko-toliko visokim temperaturama za ovaj period godine, grijna sezona u Kantonu Sarajevo je zvanično počela 15. oktobra, te su se pojedini građani već pobrinuli za ogrijev, a oni koji nisu i planiraju se grijati na plin ili struju, možda bi trebali razmisliti još jednom i za svaki slučaj pripremiti alternativu.
Naime, nabavka ogrijevnog materijala jedno je od glavnih pitanja za svako domaćinstvo, a prošle godine smo svjedočili drastičnim mjerama i ogromnim poskupljenjima pa smo provjerili šta nas očekuje ove sezone; kako se najbolje pripremiti i na vrijeme osigurati.
Muhamed Helać, direktor kompanije "Drvosječa" za Raport kaže da ove godine nema mjesta strahu od nestašice, a koji je bio prisutan prošle godine.
Kaže da je trenutna situacija na tržištu stabilna i sa stanovišta cijena i količina.
"Na tržištu ima dovoljno količina koje mogu zadovoljiti cjelokupne potrebe tržišta BiH. Cijene su stabilne. Aktuelne cijene su na snazi već dva mjeseca unazad, nema više mijenjanja cijenja na bazi svakih dana kao prošle godine", rekao je Helać.
Cijene ogrijeva
Što se tiče cijene za drveni pelet, ona iznosi od 500-520 KM po jednoj toni, ovisno od kvalitete peleta.
Iscijepano ogrijevno drvo, koje je drugi najpopularniji energent poslije peleta, košta 150-165 KM po metru, odnosno paleti.
Što se tiče ugljeva, imamo mrki ugalj (u narodu poznat kao kameni ugalj), cijena je 285 KM po toni.
Jedini energent koji je poskupio u odnosu na prošlu godinu je lignit (drveni ugalj). Njegova cijena prošle godine je iznosila 195 KM po toni, a sada je 235 KM, što znači da je zabilježen porast od 40 KM po toni.
Helać naglašava da je za pelet primjeto smanjenje cijena u odnosu na prethodnu godinu, dok su drva i mrki ugalj zadržali apsolutno istu cijenu.
"Ako uzmemo u obzir da je cijena peleta prošle godine u prosjeku bila 640 pa čak do 730 KM po toni u ovom periodu, a sada je 500-520 KM, dakle pelet je pojeftinio za preko 20% u odnosu na prošlu godinu, dok su iscijepana drva i mrki ugalj zadržali istu cijenu i samim tim nije bilo ni poratsa ni smanjenja", kaže nam Helać.
Što se tiče daljih prognoza, ističe da se ne bi trebale dešavati neke značajnije promjene kada su u pitanju cijene.
"Prirodno je da što se dalje zalazi u zimu da dolazi do određenog poskupljenja svih vrsta ogrijeva, tako jednostavno ovo tržište funkcioniše. Ali prema sadašnjim informacijama, ako uopšte i dođe do poskupljenja, cijene neće biti značajne u tolikoj mjeri i toliko visoke da bi ugrozile budžete naših građana."
Mjere ograničenja
Obzirom da je, zbog relativno blage zime koja je iza nas, tržište EU dobrim dijelom već snabdjeveno određenim količinama peleta, nije zabilježena veća potražnja za tamošnje tržište.
"Samim time i nema nekog straha od nestašice zbog izvoza. Zasigurno je da apsolutno neće biti potrebe za uvođenjem mjere koja je bila na snazi prošle godine, tj. zabrana izvoza, a vjerujem i da nije poželjno da nam se opet takve mjere donose, jer smo vidjeli prošle godine da su one za većinu proizvođača donijele negativne efekte", ističe Helać.
Što se tiče drige mjere koja je bila aktuelna prošle godine - ograničavanje cijene, u to su, kaže, zasigurno ubijeđeni da se neće više nikada desiti.
"Mi svi iz prerađivačke industrije ulažemo svoje napore u tom smjeru da se to više nikada ne desi jer to što se tada desilo za pelet doslovno nikad ranije nije zapamćeno na bilo kojem tržištu, a pogotovo ne na drveno prerađivačkom. Dakle, odrediti krajnju cijenu, svakome ko se s tim proizvodom bavio, po kojoj se taj proizvod mora prodavati je apsolutno apsurdno i nikad ranije viđeno."
Vidimo da se sada ograničavaju marže, odnosno procent koji trgovac/prodavac može zaraditi u odnosu na cijenu koliko je njega koštao taj proizvod i to je, dodaje, normalno. "Dakle da se nama odredi da procentualna marža, npr., ne može biti veća od 5-10%."
"Ali da se ne ulazi u tematiku koliko je proizvod koštao i da se samo odjednom odredi neka cijena po kojoj možeš prodavati, to je stvarno apsurdno i mislim, donešeno bez neke detaljne analize", ističe Helać.
Naglašava da ni oni (prerađivačke industrije) a ni građani nemaju brigu oko ograničenja jer je tržište, kako kaže, stvarno stabilno.
"Nema ni nestašice, ove cijene su stvarno realne. Mislim da će ovakva situacija ostati i do kraja godine pa možda čak i do kraja zime."
'Najpopularniji' energenti
Građani se već tradicionalno, kao i prethodnih godina, najviše odlučuju za pelet i iscijepana drva.
"To su najpopularniji enrgenti, dok za ugljevima zbog samog zagađenja zraka i malo težeg korištenja, opada potražnja."
S obzirom da je Vlada FBiH usvojila novu cijenu plina prema kojoj je došlo do poskupljenja od 4, 96%, a moguće je i poskupljenje struje, drvo je, kaže, sigurna alternativa.
"Već bilježimo na desetine kupaca koji su ove zime odlučili da se ne griju na plin već su nabavili drva, vratili peć i odlučili se na tu vrstu ogrijeva kao sigurniji način zagrijavanja. Sigurniji su kada toplinu svog doma imaju u svojim rukama nego u rukama nekog dobavljača, kada im se vrlo lahko može desiti da im se kaže da i nema plina ili da se desi da jednostavno ne mogu iznijeti taj trošak plina."
Ovako mogu jasno kalkulisati i znati da, kada nabave drva, riješili su i pitanje grijanja, dodaje.
Koliko novca jednom domaćinstvu treba za ogrijev?
Na pitanje koliko je potrebno izdvojiti novca za grijanje jednog domaćinstva, kaže da je sve relativno.
"Ne može se reći jedan tačan podatak, sve zavisi kakva je kuća, koliko kvadrata, kakva je stolarija, fasada… tako da nije lahko izvući neki prosjek, praktično je i nemoguće. Ali gledajući prema narudžbama najviše se kupuju mjere od 2-3 tone peleta i 4-5 metara drva. To su neke prosječne narudžbe koje mi zaprimamo."
Za pelet bi onda jednom domaćinstvu trebalo 1500 KM za tri tone peleta, a za iscijepano drvo 750 KM za pet metara iscijepanih drva.
